EU pravila

Fleksibilno radno vrijeme nije privilegija, nego pravo: Evo kako i kada to možete zahtijevati od poslodavca

Kako bi građanima približila njihova socijalna i radna prava te ih potaknula da ih aktivno koriste, Europska komisija pokrenula je mrežnu stranicu „Učinimo to“ (Let’s Make It Work)
 Jacoblund/Getty Images
Kako bi građanima približila njihova socijalna i radna prava te ih potaknula da ih aktivno koriste, Europska komisija pokrenula je mrežnu stranicu „Učinimo to“ (Let’s Make It Work)

Kada razmišljamo o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, često prvo pomislimo na putovanja bez granica, zajedničku valutu ili ekonomske koristi. No, članstvo donosi i cijeli niz prava koja izravno oblikuju naš svakodnevni život, osobito kad je riječ o radu, obitelji i osobnom razvoju.

Jedno od takvih prava jest mogućnost traženja fleksibilnih radnih aranžmana. To znači da zaposlenici, posebno roditelji i skrbnici, mogu zatražiti prilagodbu radnog vremena radi boljeg balansa između profesionalnih i obiteljskih obveza. U praksi, takva fleksibilnost često otvara prostor za ravnopravniju podjelu odgovornosti u obitelji, ali i za kvalitetnije planiranje privatnog života. Na tim temeljima razvijena su i druga prava kojima se potiče sudjelovanje oba roditelja u odgoju djece.

Tako roditelji unutar EU-a imaju pravo ne samo na zakonski garantirani majčinski i očinski dopust, već i na dodatna četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji mogu koristiti fleksibilno – u cijelosti, djelomično, u blokovima ili sa skraćenim radnim vremenom. Ova prava više nisu zamišljena kao privilegija određenih radnika, već kao dio šireg pristupa koji brine o ravnoteži između profesionalnog i obiteljskog života. Time Europska unija ne potiče samo socijalnu jednakost, nego i participaciju žena i muškaraca na tržištu rada pod ravnopravnijim uvjetima.

image
Dobrila Vignjevic/Getty Images

Europska unija pri tome ne gleda na radni život odvojeno od osobnog razvoja. Naprotiv, vjeruje da pravo na obrazovanje i stjecanje vještina jednako doprinosi stabilnosti pojedinca kao i pravo na plaćeni odmor.

Zadržavanje talentiranih pojedinaca

Osim općenite brige o radnicima, EU se zalaže i za pristup mogućnostima osposobljavanja kako bi oni mogli ažurirati i povećati svoje vještine tijekom cijeloga života, što omogućuje napredovanje u karijeri. U ožujku 2025. Europska komisija pokrenula je „Uniju vještina“ (Union of Skills), važnu strategiju s ciljem osnaživanja ljudi diljem EU-a vještinama potrebnima za uspjeh u obrazovnom i profesionalnom životu.

Strategija se fokusira na izgradnju čvrstih temelja osnovnih vještina kroz obrazovanje i osposobljavanje, pružanje cjeloživotnih mogućnosti za učenje novih i dodatnih vještina, poboljšanje slobodnog kretanja znanja i stručnih ljudi te privlačenje i zadržavanje najtalentiranijih pojedinaca globalno.

image
Skynesher/Getty Images

Takva ulaganja u znanje nadopunjuju socijalna prava jer povećanjem vještina građani postaju konkurentniji, sigurniji na tržištu rada i manje izloženi riziku od nezaposlenosti.

Za one mlađe od 30 godina, Garancija za mlade (Youth Guarantee) pruža mogućnost pronalaska prilika za osposobljavanje potrebnih za stjecanje vještina koje nedostaju za ulazak na tržište rada. EU također kroz program Digitalna Europa (DIGITAL) financira tečajeve osposobljavanja za pojedince i tvrtke u zemljama EU-a u područjima poput umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.

Sve to u konačnici vodi prema glavnom cilju: omogućiti svakom građaninu da radi i živi u sigurnom, pravednom i poticajnom okruženju. EU stoga stalno unaprjeđuje zakonodavstvo koje donosi transparentne i predvidljive radne uvjete – od jasnih ugovora i plaćenog dopusta do zaštite od zloupotrebe nestandardnih oblika rada. Istodobno, kroz strategije poput Jamstva za svako dijete (Child Guarantee) i Europske strategije za skrb jača dostupnost i kvalitetu zdravstvene, dječje i dugotrajne skrbi.

Zanimljiv štand na LEAP-u

Kako bi građanima približila njihova socijalna i radna prava te ih potaknula da ih aktivno koriste, Europska komisija pokrenula je mrežnu stranicu „Učinimo to“ (Let’s Make It Work). Na toj stranici svi građani EU-a mogu saznati koja im prava i mogućnosti stoje na raspolaganju, ali i kako ih konkretno ostvariti putem različitih programa i inicijativa.

O ovoj temi građani su imali priliku saznati sve informacije na nedavno održanom LEAP summitu u Zagrebu, gdje je posjetitelje dočekao interaktivni štand Europske komisije, koji je na zanimljiv i pristupačan način potaknuo razmjenu mišljenja o ovim važnim pitanjima.

image
Boris Kovačev/Cropix

Središnji element bila je simbolična - ali i prava - klackalica. Ideja iza klackalice je posjetiteljima slikovito prenijeti poruku o ravnoteži između različitih aspekata radnog i privatnog života. Cilj je bio potaknuti građane na razmišljanje i dijalog o temama vještina, kvalitetnih radnih mjesta i ravnoteže između posla i života, u što su bili uključeni i influenceri poput Meri Goldašić, Marca Cuccurina i Katarine Bačurin, koji su ove poruke dodatno približili široj publici.

image
Boris Kovačev/Cropix

Pored klackalice, posjetitelji su na interaktivnom zidu mogli izraziti svoje mišljenje o nizu pitanja - primjerice, koje će im vještine trebati u budućnosti, što ih najviše motivira na poslu te kako ocjenjuju ravnotežu između svojeg poslovnog i privatnog života. Ovaj prikaz kolektivnih stavova sudionika pružio je zanimljiv uvid u percepciju građana o kvalitetnim radnim mjestima i izazovima suvremenog tržišta rada, a ujedno je potaknuo promišljanje i dijalog o vlastitim prioritetima i očekivanjima.

Kako bi provjerili koliko poznaju svoja prava sudionici su imali priliku ispuniti i kviz, otkriti kako ta prava konkretno primijeniti u svakodnevnom životu te dobiti preporuke za dodatne materijale.

Kvaliteta radnog i privatnog života

Spomenuta mrežna stranica „Učinimo to“ centralizira informacije o socijalnim i radnim pravima građana EU-a te ih čini dostupnima na svim službenim jezicima. Pristupom ovoj stranici moguće je pronaći vodstvo kroz pravne okvire, alate za zahtjev za fleksibilnim radnim aranžmanima, upute za ostvarivanje dopusta i godišnjih odmora, kao i smjernice za cjeloživotno učenje i unaprjeđenje vještina. EU kontinuirano radi na poboljšanju informiranosti i provedbe ovih prava kako bi potaknula stvarne promjene u kvaliteti radnog i privatnog života svojih građana.

Kroz sve svoje aktivnosti i inicijative, EU nastoji osigurati kvalitetne poslove i snažnu socijalnu zaštitu za građane. Aktivno radi na tome da takvi poslovi postanu stvarnost za sve građane, promičući sigurna, zdrava i pravedna radna okruženja u kojima su plaće zaslužene, uvjeti dobri, a prilike za napredovanje stvarne.

Kvalitetni poslovi postaju stvarnost

Sve te mjere i inicijative – od prava na fleksibilno radno vrijeme i dopuste, pa do ulaganja u cjeloživotno učenje – dio su šireg nastojanja Europske unije da poveže profesionalni razvoj s osobnim zadovoljstvom i socijalnom sigurnošću. Na taj način rad postaje više od ekonomskog pojma: on postaje prostor u kojem se potiče jednakost, razvoj i stabilnost. A kako bi se ta načela doista primijenila u praksi, EU kontinuirano unaprjeđuje zakonodavni okvir koji štiti radnike, jamči im transparentne i predvidljive uvjete zapošljavanja te promovira dostojanstvene radne odnose temeljene na poštenju i sigurnosti.

Istodobno, pravila o sigurnosti i zdravlju na radu čine čvrstu osnovu sustava socijalne zaštite koji pruža sigurnost u trenucima promjena, bilo da osoba ostane bez posla, seli unutar Unije ili prolazi kroz zahtjevnije životne okolnosti. Time EU ne gradi samo radno tržište, nego i društvo koje njeguje kvalitetne poslove, ravnotežu između života i rada te pristup uslugama skrbi za sve generacije. Takvim pristupom zaokružuje se krug prava – od zapošljavanja i obrazovanja do socijalne sigurnosti – čineći život građana Europske unije stabilnijim, pravednijim i dostojanstvenijim.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Europske komisije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. prosinac 2025 17:38