Hrvatski Telekom s "AIMO! znati uz AI" pruža platformu za razvoj znanja i jačanje AI vještina te pristup atraktivnim AI alatima Google AI Pro, Picsart i ElevenLabs Reader Ultra. Kroz nastavak i proširenje besplatnog programa edukacija "AI ti to možeš" dostupni su novi, zanimljivi i praktični sadržaji. Program se sastoji od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima profesor Dejan Nemčić daje praktične primjere korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom.
Kad čujemo pojam umjetna inteligencija ili AI, mnogi od nas vjerojatno prvo pomisle na Chat GPT, Gemini ili neki od često korištenih chatbotova, odnosno jezičnih modela. Pišu e-mailove, odgovaraju na pitanja, dubinski istražuju teme ili vam pak u trenu slože detaljan itinerar za sljedeće putovanje. Praktični su to alati za uštedu vremena i nimalo ne čudi što ih jako puno ljudi koristi na dnevnoj bazi. Ipak, umjetna inteligencija obuhvaća mnogo više od dopisivanja s robotom; to je kao da internet opisujete samo kao mjesto na kojem se razmjenjuju e-mailovi.
Dok mi razmišljamo o pravom promptu, AI postaje valuta globalne ekonomske moći. Države koje ga razvijaju i primjenjuju brže od ostalih dobivaju puno više od kvalitetnih chatbotova, a to su produktivnija industrija, konkurentnija poduzeća, efikasnija javna uprava i veći BDP. One koje kasne, plaćaju cijenu na razini cijele ekonomije. Vrlo konkretan i šokantan primjer je onaj iz siječnja 2025., kada je kineski startup DeepSeek objavio AI model koji je dostigao performanse vrhunskih američkih sustava, i to za puno manji trošak. Dionice Nvidije, američke tvrtke čiji čipovi pokreću gotovo cijelu globalnu AI industriju, izgubile su gotovo 600 milijardi dolara tržišne vrijednosti u jednom jedinom danu.
Igra nadmetanja
Da bismo razumjeli zašto je AI odjednom postao ekonomski prioritet gotovo svake države na svijetu, vrijedi krenuti od brojki. Boris Debić, fizičar, predavač umjetne inteligencije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i tehnolog koji je 25 godina proveo u Silicijskoj dolini, od čega 15 u samom Googleu, objašnjava zašto je ova tehnologija toliko važna.
- Prije 30 godina smo bili na početku weba. U tih 30 godina digitalna transformacija društva je podigla svjetski GDP za 0,6 posto. Umjetna inteligencija će u sljedećih 10 godina podignuti taj GDP za 1,2 posto globalno, u jednoj trećini vremena. Prve projekcije su bile 13 trilijuna dolara, a zbog generativnog AI-ja već su revidirane na 17 trilijuna dolara. To je ogroman novac. Zato su svi zainteresirani, zato svi hoće biti prvi, zato svi žele imati prste u umjetnoj inteligenciji. Ona je transformativna, nije prolazni trend - objašnjava Debić.
Na američkoj strani, takozvani hyperscaleri, kao što su Google, Microsoft, Amazon, Oracle i OpenAI, ulažu nevjerojatne iznose u podatkovne centre i infrastrukturu koja omogućuje razvoj i treniranje velikih jezičnih modela. Njihovi dominantni sustavi su ChatGPT (OpenAI), Gemini (Google), Claude (Anthropic) i Meta-in Llama. Prema procjenama analitičara, samo ove godine američki tech giganti planiraju potrošiti više od 1,100 milijardi dolara na AI infrastrukturu.
Kina je pak, kako je DeepSeek pokazao, sve više usmjerena prema efikasnosti umjesto pukoj snazi. Alibabin Qwen, ByteDanceov Doubao i Kimi postali su ozbiljni igrači među kineskim chatbotovima, a Kina prednjači u broju AI patenata i akademskih publikacija. Kina je do 2023. držala 69,7 posto svih AI patenata na globalnoj razini, a njezina strategija uključuje manje resursa, više efikasnosti i otvorenih modela kojima potkopavaju američki tržišni udio.
Ivan Kurtović, managing partner u InterCapitalu, naglašava da je u toj igri izgradnja infrastrukture ključna.
- AI uči eksponencijalno. Svaki dan u kojem zaostajemo ili ne razvijamo/učimo sustav, to rade SAD i Kina. Sve ostalo je već danas u ogromnom zaostatku. Jezični modeli su samo dio priče, dok infrastrukturu čine podatkovni centri, njihova snaga te velika količina dostupne i jeftine energije koja ih opskrbljuje. Onaj tko ima izgrađenu infrastrukturu te je gradi dalje, u ogromnoj je prednosti - govori Kurtović.
Tihi europski prvak
Na europskoj razini, vodeća zemlja u korištenju AI alata u ekonomiji je Norveška, a njezin uspjeh leži u jeftinoj i obnovljivoj energiji iz hidroelektrana, hladnoj klimi idealnoj za hlađenje podatkovnih centara, državnom suverenom fondu vrijednom gotovo 2200 milijardi dolara koji aktivno ulaže u AI kompanije i kulturnoj otvorenosti prema eksperimentiranju i prihvaćanju promjena. Primjer je KI-Norge, nacionalni hub koji okuplja javni sektor, privatnu industriju, istraživačke institucije i akademiju, s ciljem koordiniranog i odgovornog razvoja generativnog AI-ja.
Norveški suvereni fond (NBIM), najveći svjetski državni investicijski fond, koristi AI za etički screening svih 9000 tvrtki u svom portfelju. Štoviše, polovina zaposlenika fonda kodira vlastite AI alate, a zaposlenici fonda izvijestili su o prosječno 15 posto većoj produktivnosti zahvaljujući tim alatima.
Debić, koji je u Googleu osobno radio na odabiru lokacija podatkovnih centara, kaže da ga nimalo ne čudi norveška prednost jer ta zemlja ima jako puno jeftine struje i hidroelektrana.
- Upravo je cijena energije apsolutni preduvjet za gradnju kompetitivne AI infrastrukture. Ako je struja skuplja od četiri centa po kilovatsatu, preskupa je za podatkovni centar - naglašava.
Nadalje, rast produktivnosti, dodaje Debić, egzistencijalno je pitanje za cijela društva, a ne samo za pojedine tvrtke.
- Ovo ponavljam kao mantru: umjetna inteligencija podiže produktivnost, neke stvari se s AI alatima odrade u jednoj desetini vremena. U pedesetim i šezdesetim godinama šest do sedam radnika je radilo za jednog umirovljenika. Danas je u Hrvatskoj ta brojka 1,87 radnika po umirovljeniku. Zašto sustav još uvijek funkcionira? Zato što se u međuvremenu povećala produktivnost rada. AI je mehanizam koji može održati naše socijalne sustave stabilnima u trenutku kada ih demografija iznutra urušava - tumači Debić.
S ciframa AI lidera na umu, lako bi se moglo doći do zaključka da je AI samo igračka za bogate, no Kurtović to spremno pobija.
- Što se tiče razvoja AI-ja, bogati, odnosno oni koji imaju viziju i spremni su to financirati ogromnim investicijama, tu prednjače. Ali primjena nije privilegija samo bogatih. Primjenu moraju poticati svi - tvrtke, lideri, vlasnici, države, ali i svi mi osobno, za olakšavanje puno zadataka i prilagodbu vremenima koja dolaze - ističe Kurtović.
Što Hrvatska treba napraviti?
A kako Hrvatska stoji kada je riječ o umjetnoj inteligenciji i što bi trebala napraviti ako ne želi zaostajati, pitamo naše sugovornike. Debić kaže da Hrvatska ima obrazovane ljude, razvijenu startup scenu i pristup fondovima EU za digitalizaciju, ali usporavaju je strukturne prepreke.
- Kao prvo, trebaju nam veći podatkovni centri, ali preskupa struja je kritičan element. Kao drugo, mi smo 2022. s Amerikancima potpisali ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. On do danas još nije ratificiran, što uvelike usporava bilo kakvo privlačenje ozbiljnih tech investicija.
Problem je i taj što su hrvatske tvrtke sporije s usvajanjem novih tehnologija, uključujući i AI, a Kurtović taj problem primarno promatra kroz prizmu kulture i navika.
- Mi volimo stabilnost, a stabilnosti u današnjem svijetu nema. Najgore je kada u kompaniji netko kaže da smo to uvijek tako radili, to nažalost ne prolazi niti je ikada prolazilo. Tim putem tvrtke polako odlaze u povijest i irelevantnost, a da toga nisu ni svjesne. Kako kaže izreka: korporativna kultura strategiju jede za doručak. Vlasnik, management ili leadership tvrtke mogu doći s bilo kakvom prezentacijom, vizijom i idejama, no je ako tvrtka i zaposlenici nisu spremni prihvatiti, sve pada u vodu. Tako će biti i s AI implementacijom, koja je na kraju kulturološki šok za organizaciju i zaposlene - govori Kurtović.
Unatoč strukturnim preprekama, i Debić i Kurtović vide realni potencijal Hrvatske u pogledu AI razvitka, ali uz uvjet da počnemo odmah i konkretno.
- Hrvatska treba vlastiti osnovni jezični model za hrvatski jezik. On bi tvrtkama i državnim servisima omogućio lakšu komunikaciju s hrvatskim građanima. Primjerice, stariji sugrađani koji nemaju pametne telefone ili vještine za online administraciju više ne bi morali fizički putovati do ureda samo da ishode neki dokument. AI agent koji razumije kontekst i jezik mogao bi im pomoći iz doma - ističe.
Osim toga, Debić kaže da AI može biti moćan alat u borbi protiv korupcije jer lako prati tko kome što prodaje i vidi cijeli niz transakcija, kao i u digitalizaciji javnih usluga.
Kurtović, s druge strane, ističe AI agente kao ključnu komponentu tvrtki koje žele ostati relevantne.
- Kompanije koje danas počnu implementirati AI agente u svoje procese, bit će one koje će moći preuzeti znatno veći obujam posla s istim brojem ljudi, dok one koje čekaju, riskiraju stagnaciju. A za kraj ostaju i oni koji misle da neće biti ništa i koje će vrijeme pregaziti. Mene AI doba i implementacija podsjećaju na one rane devedesete, kada je puno tvrtki, prelaskom iz državnog u privatno vlasništvo, nestalo. Nestalo je zato što je njihov proizvod postao irelevantan za novo doba, a zaposlenici nedovoljno pripremljeni za nova tržišta i konkurente - naglašava Kurtović.
"Svjetlo na kraju tunela" po njemu su domaći startupi. S AI-jem kao podlogom, kaže, možemo imati puno više regionalnih ili čak globalnih firmi baziranih u Hrvatskoj.
Kraj "šablonskim" poslovima
I za kraj, ono što mnoge zanima jest kako će izgledati svijet s AI revolucijom u narednim godinama?
- Za pet do osam godina gotovo svaki dom će imati računalo dovoljno snažno da lokalno pokreće modele koji su sposobniji od danas najnaprednijih sustava. Možda će u nekom selu to imati knjižnica i na taj server će mještani moći dodavati podatke, pa će se taj server osvježavati. Na taj način će svako imati zapravo svoju lokalnu inteligenciju s globalnim znanjima. Zato nam treba podatkovni centar, ali ne Google kalibra, niti onaj koji uništava okoliš ili je potpuno nelogično smješten. Nekoliko manjih, lokalno disperziranih ili jedan veći, ali koji se nalazi blizu drugih elektromreža (Slovenija, Mađarska) i Dravskih elektrana (HE Varaždin, HE Čakovec, HE Dubrava) bio bi jedini logičan izbor - zaključuje Boris Debić.
Kurtović dodaje da AI mijenja stilove zaposlenih, pa će nestati sva "šablonska" zanimanja, kao i ona nekreativna jer to AI može obaviti brže, bolje i preciznije.
- S druge strane, dio oko ljudi, samih klijenata, kreativnih rješenja, ostat će itekako važan. Zanatska zanimanja, odnosno atipični i nešablonski poslovi trebali bi biti izuzeti od AI disrupcije. Tako će možda prvi put uredski posao postati ugroženiji od onog zanatskog - kaže za kraj Ivan Kurtović.
"AI ti to možeš" nacionalni je program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku koji Hrvatski Telekom besplatno omogućuje svima, a sastoji se od praktičnih video tutoriala, webinara te kviza kojim možete provjeriti koji ste AI tip i kako možete razviti i izbrusiti svoje AI znanje. AIMO! znati uz AI!
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....