Kad govorimo o novcu, najčešće ga spominjemo u kontekstu gorućih tema - uštede, zarade, potrošnje, budžetiranja, ali i njegove vrijednosti.
No, ispod radara nekako uvijek prolazi itekako važna tema – psihologija novca – koja može otkriti puno o nama i našim potrošačkim navikama. Istraživanje o ovoj temi može nam dati i odgovore na pitanje zašto su nam važni brojevi, kako novac uopće utječe na našu psihu, je li pokazatelj uspjeha i društvenog statusa, kao i zašto uzimamo kredite te čini li nas novac doista sretnima?
Potonje pitanje zanima mnoge, a imati novca i biti bogat smatra se jednim od pet najvažnijih uvjeta za sreću, premda mnoge studije pokazuju da je put do sreće puno kompleksniji nego se čini.
Uzmimo za primjer Dance, najsretniju naciju u Europskoj uniji prema Globalnom izvješću o sreći, a koje je izrađeno na temelju istraživanja u 155 država. U okviru inicijative Mreža rješenja za održivi razvoj (SDSN), Hrvatska je zauzela 77. mjesto, dok su na skali od jedan do 10 hrvatski građani svoju razinu sreće ocijenili prosječnom ocjenom od 5,29.
Za razliku od Hrvata, Danci plaćaju neke od najvećih poreza na svijetu - do polovice svojih prihoda. Povrh toga, plaćaju porez na dodanu vrijednost od 25 posto na većinu artikala, a na nove automobile porez i do 150 posto. No, Danci će vam reći da su, unatoč tome, sretni jer su svjesni što dobivaju zauzvrat.
Trećina stanovnika ove države vjeruje da je svačija odgovornost da rade, ako mogu, i plaćaju poreze kako bi podupirali opće dobro. Ako svatko plati svoj dio, mreža socijalne sigurnosti može ostati na snazi za podršku vrlo mladima, starima i bolesnima. Mreža socijalne zaštite također podržava ljude koji izgube posao do dvije godine dok traže novi posao, iako postoji sustav koji osigurava da aktivno traže posao. Zadovoljstvo pronalaze u malim stvarima, a novac je samo sredstvo koje im može pomoći u ostvarenju ciljeva te ne predstavlja izvor sreće.
Sudeći samo prema ovome, Danci jako dobro razumiju psihologiju novca, na što je, u najvećoj mjeri, utjecala njihova visoka razina financijske pismenosti koja se u danskim školama uči od osnovne škole.
Hrvatska je daleko iza Danske, no Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI) aktivno rade na podizanju razine financijskog znanja, samim time i na poboljšanju općeg zadovoljstva građana. Početkom ove godine pokrenuli su projekt „Know your money - Upoznaj svoj novac“ kroz koji će provesti niz edukacija s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti građana. Uz dosad objavljene informativne tekstove dostupne na linku, u sklopu projekta izrađujemo veliku video edukaciju koje vode eminentni ekonomski stručnjaci, a pokrivat će pet osnovnih modula – osobne financije, obiteljske financije, ulaganja, psihologija i financije te generalna financijska pitanja.
Dostupan novi modul
Upravo je psihologija novca tema novog, četvrtog u nizu modula pod nazivom „Upoznaj psihologiju novca“ u kojem psihologinja i pedagoginja Dubravka Miljković, profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu donosi odgovore na pitanja kako novac utječe na nas, možemo li postati racionalniji kupci, na koji se način možemo nositi s financijskom nesigurnošću, kao i u kakvoj su vezi psihologija i konzumerizam.
Svaka dva tjedna na istom linku objavljujemo novu edukaciju s drugom temom pa još uvijek nije kasno da se priključite ako ste punoljetni građanin Republike Hrvatske. Na linku će biti spremljene i sve ranije održane edukacije pa se ne trebate brinuti ako neku ne poslušate na dan kad je objavljena, uvijek se možete vratiti na platformu HUKI i pogledati module.
Na kraju edukativnog ciklusa bit će organizirano veliko natjecanje iz financijske pismenosti na kojemu će pet najbolje plasiranih polaznika edukacije moći osvojiti i do 1300 eura. Pravila nagradnog natječaja pročitajte ovdje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....