Kada se 2013. godine Hrvatska priključila Europskoj uniji, uvoz hrane iznosio je nešto više od dvije milijarde eura. Danas je ta brojka narasla na gotovo šest milijardi. Najnoviji podaci pokazuju da smo samo u prvih osam mjeseci 2025. godine uvezli prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 3,1 milijardu eura, što je gotovo 10 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Godišnji vanjskotrgovinski deficit u hrani već je premašio tri milijarde eura, što je više od tri posto BDP-a.
Paradoksalno je što Hrvatska raspolaže s 1,15 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega više od 830.000 hektara oranica. Pa ipak, još uvijek kupujemo meso iz Austrije, povrće iz Nizozemske, voće iz Španjolske. Vanjskotrgovinski deficit samo u mesu iznosi više od 625 milijuna eura, no ima ga i u mliječnim proizvodima, voću, povrću te prerađevinama od žitarica.
Radi se o kategorijama koje Hrvatska, uz drugačije prioritete i strukturu sektora, ima kapacitet proizvoditi sama. Postavlja se pitanje zašto je onda to postalo toliko teško usprkos izrazito plodnoj zemlji?
Zašto smo ovisni o uvozu?
Najjednostavnije rečeno, uvozna ovisnost znači da zemlja ne proizvodi dovoljno određene robe za vlastite potrebe pa je mora nabavljati iz inozemstva. U poljoprivredi i prehrambenom sektoru svaki euro koji ode na uvozno meso, povrće ili mliječne proizvode, novac je koji nažalost ne odlazi u novčanik domaćih farmi. Razlog zašto je Hrvatska uopće upala u ovaj problem seže u 2013. kada su priključivanjem EU nestale zaštitne barijere prema europskom tržištu. Najteže je stradalo stočarstvo jer se intenzivna proizvodnja mesa i mlijeka odjednom natjecala s daleko produktivnijim i subvencioniranim europskim sustavima, bez ikakve tranzicije ili zaštitnog razdoblja. Tada je isplativije bilo sijati kukuruz i primati direktna plaćanja po hektaru nego ulagati u skupu i rizičnu stočarsku proizvodnju. Domaće farme su se tada počele zatvarati, a rupe u ponudi popunjavao je uvoz.
Deficit od tri milijarde eura znači da Hrvatska svake godine izvozi toliko kupovne moći prema stranim proizvođačima, dok domaće farme stagniraju. Osim toga, ovisnost o uvozu izlaže našu zemlju rizicima na koje nema utjecaj, primjerice ako se poremete cijene žitarica na svjetskom tržištu zbog suše, rata ili odluke nekog velikog izvoznika. Zemlja koja kontrolira vlastitu proizvodnju može ublažiti te posljedice.
Jedini pokazatelj
Hrvatski sabor je 2022. usvojio Strategiju poljoprivrede do 2030. godine pod nazivom "Više od farme". Jedan od ključnih ciljeva bio je podizanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na četiri milijarde eura. Međutim, bez obzira na to što je Hrvatska bogata obradivim zemljištem, klimatski je pogodna za raznovrsnu proizvodnju i od ulaska u EU primila je više od osam milijardi eura agrarnih potpora, danas proizvodi manje hrane nego 2012. godine.
Jedan od najvećih problema je nedovoljno navodnjavanje, pokazuju analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Hrvatska navodnjava svega dva posto obradivih površina. Bez navodnjavanja su prinosi izloženi sve ekstremnijim klimatskim promjenama: jednu godinu suša, drugu poplava, treću kasni mraz. Osim toga, hladnjača i skladišnih kapaciteta nema dovoljno pa se svježi proizvodi ne mogu dulje čuvati ni stići do širih tržišta. Tako završe bačeni ili prodani ispod cijene. I treće, deseci tisuća malih obiteljskih gospodarstava nemaju zajamčen otkup ni kapital za modernizaciju te nemaju pregovaračku snagu prema prerađivačima ili tržnicama.
Međutim, vrijednost hrane može rasti i dok se fizički sve manje proizvodi. Prof. dr. sc. Ivo Grgić, poljoprivredni stručnjak i akademik, u nedavnom intervjuu za Jutarnji list, upozorio je na dugogodišnji propust u strateškom pristupu jačanja poljoprivrede.
- Davno sam predlagao da se poljoprivredna politika postavi na principu spojenih posuda — da se pet godina usmjerimo na stočarstvo i ratarsku proizvodnju koja joj je komplementarna, nakon toga voćarstvo pa povrtlarstvo. Da smo tako učinili prije 15 godina, Hrvatska poljoprivreda bila bi znatno jača. Ali takav pristup je pretežak za javnu vlast, lako je mjerljiv i lako se kontrolira - izjavio je Grgić.
Češka lekcija
Jedan od odličnih primjera kako poljoprivreda neke zemlje može biti jaka, ali samo ako se krene dovoljno rano, je Češka konsolidacija poljoprivrede. Devedesetih je ta zemlja bila pred sličnim pitanjem kao i Hrvatska: što napraviti s naslijeđenim, napola propalim farmama i tvornicama hrane iz socijalizma. Spojila je sektor u veće, financijski jače cjeline koje su mogle ulagati u opremu, standardizirati kvalitetu i ravnopravno nastupiti na europskom tržištu. S druge strane, Hrvatska je ostala na malim, rascjepkanim gospodarstvima i slabijoj preradi.
Takav sustav danas karakterizira znatno manji prehrambeni deficit, veća produktivnost po zaposlenom i bolje podnošenje rasta cijena sirovina, logističkih poremećaja i nestabilnih tržišta. U našem susjedstvu, primjer je Slovenija koja je pokazala nešto slično, ali na manjem tržištu. Izgradila je sustave koji povezuju farmu i preradu pod istim krovom pa poljoprivrednik zna kome prodaje, a prerađivač zna što dobiva. U uvjetima globalne nestabilnosti, upravo su takvi integrirani sustavi temelj otpornosti prehrambenog sektora.
Integrirani lanci vrijednosti
Jedan od primjera takvog modela na domaćem tržištu je Bosqar Invest, domaća investicijska grupacija kroz prehrambenu vertikalu Future Food spaja proizvodnju, preradu i distribuciju hrane. Prehrambena vertikala Bosqara ostvarila je pro forma prihode veće od 342 milijuna eura prema financijskom izvješću za prvi kvartal 2026. godine. Na razini Grupe, Bosqar zapošljava više od 18.500 ljudi i posluje na 27 tržišta.
Konkretno, Bosqar u portfelju već ima Mlinar Grupu, vodeći domaći pekarski lanac s razvijenom logistikom i maloprodajnom mrežom, i Panvitu, slovensku agroindustrijsku grupaciju s više od stoljeća tradicije koja pokriva biljnu i stočarsku proizvodnju. Osim toga, nedavno potpisanom akvizicijom PIK Vrbovca, vodećeg domaćeg proizvođača crvenog mesa, Bosqar dobiva i ključni mesni segment, s potencijalnim sinergijama u otkupu domaćih sirovina, logistici i distribuciji. Jednostavnije rečeno, ovakav integrirani sustav može domaćim poljoprivrednicima ponuditi zajamčen otkup i predvidivu cijenu, što je preduvjet da oni uopće razmisle o proširenju ili modernizaciji, umjesto da prodaju zemlju i prestanu se baviti tim poslom.
Konsolidacija ima značajan utjecaj i na BDP jer doprinosi rastu industrijske proizvodnje, izvoznog potencijala i ukupne gospodarske aktivnosti. Zaključno, do 2030. ostalo je četiri godine i gotovo milijarda eura razmaka do postavljenog strateškog cilja. Hoće li se taj jaz zatvoriti, ovisit će upravo o tome hoće li Hrvatska uspjeti izgraditi funkcionalne, domaće lance vrijednosti umjesto da i dalje ovisi o uvozu.
Sadržaj nastao u suradnji s BOSQAR INVESTOM.
*Ovaj članak predstavlja oglas te je isti sastavljen sukladno odredbama članka 22. Uredbe (EU) 2017/1129 i člancima 13. do 16. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2019/979.
Potencijalni ulagatelji bi se trebali upoznati sa sadržajem Informacijskog dokumenta društva Bosqar d.d., koji je dostupan na internetskim stranicama društva.
Svaki ulagatelj koji razmatra mogućnost ulaganja u dionice društva BOSQAR d.d., prije donošenja odluke o ulaganju, dužan je provesti vlastito sveobuhvatno ispitivanje, analizu, ocjenu i prosudbu svih podataka o činjenicama, rizicima, trendovima, procjenama i predviđanjima koji se odnose na društvo BOSQAR d.d., druge članice grupe te ostala povezana društva. Ovaj članak ne smije se tumačiti kao pravni, porezni, računovodstveni, investicijski ili bilo koji drugi stručni savjet. Svaka osoba koja ima pristup ovom članku treba samostalno procijeniti informacije navedene u njemu i, prema potrebi, zatražiti neovisni savjet. Ništa u ovom članku ne stvara ugovorne obveze niti se može smatrati ponudom, pozivom ili preporukom za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Bosqara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....