Od njega u Hrvatskoj na godišnjoj razini obolijeva oko 3600 osoba, od čega oko 60 posto muškaraca. Svaka osoba starija od 50 godina nosi pet posto rizika da će ga razviti do 74. godine te 2,5 posto da će od njega umrijeti.
Riječ je o raku debelog crijeva, odnosno kolorektalnom raku, koji je prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo drugi najčešći oblik raka u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza raka dojke). Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo dva milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna.
Zbog velikog broja oboljelih visoka je i prevalencija, što znači da diljem svijeta živi preko pet milijuna osoba kojima je u posljednjih pet godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka.
Uzrok i simptomi
Rak debelog crijeva može nastati u bilo kojem njegovom dijelu, ali najčešće se javlja na lijevoj strani i uključuje nekontrolirani rast abnormalnih stanica iz kolona ili rektuma. Još uvijek nije otkriven točan uzrok nastanka ovog oblika karcinoma, no stručnjaci vjeruju da različita kombinacija čimbenika povećava rizik. Na neke od njih ne možemo utjecati, a to su genetska predispozicija, dob i etnička pripadnost te genetske mutacije.
S druge strane, čimbenici rizika koje možemo kontrolirati su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, konzumacija alkohola, prehrana s visokim udjelom mesnih prerađevina, kao i sjedilački način života i manjak kretanja.
Važno je napomenuti da rak debelog crijeva ima četiri stadija koje liječnici koriste kao opće smjernice kako bi prema njima odredili liječenje. Nulti stadij je najraniji te u ovom stadiju abnormalne stanice nalaze se samo u unutarnjoj ovojnici debelog crijeva ili rektuma. Kod prvog stadija rak je prodro u sluznicu debelog crijeva ili rektuma i možda je prerastao u sloj mišića. U drugom stadiju rak se proširio na stijenke debelog crijeva ili rektuma, ili kroz stijenke na obližnja tkiva, ali nije zahvatio limfne čvorove. Rak se u trećem stadiju pojavljuje u limfnim čvorovima, ali ne i u druge dijelove tijela, dok u četvrtom zahvaća udaljene organe poput jetre i pluća.
Važnost ranog otkrivanja
Kada je riječ o dijagnostici raka debelog crijeva, prvi znak koji može upućivati na njega su polipi. Naime, spomenute genetske mutacije mogu uzrokovati nakupljanje abnormalnih stanica u sluznici debelog crijeva i uzrokovati polipe. To su male, benigne izrasline, a ako su neliječene, mogu postati kancerogene. Zbog toga su preventivni pregledi vrlo važni za rano otkrivanje raka, prevenciju i liječenju bolesti.
Ako se dijagnosticira u ranoj fazi, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto. Ukoliko se pak pronađe u kasnijim stadijima, utoliko preživljavanje pada na 50 posto i manje. Prema do sada prikupljenim podacima Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, 18 posto bolesnika u Hrvatskoj ima rak u početnoj fazi, u 29 posto slučajeva se proširio u limfne čvorove, a u 17 posto njih metastazirao je u udaljene organe.
Najčešća dijagnostička metoda je kolonoskopija kod koje se dugom, tankom, fleksibilnom cijevi, s kamerom na vrhu, prolazi kroz rektum u debelo crijevo. Liječnik potom bilo kakve promjene vidi na ekranu. Ovaj pregled može biti vrlo neugodan, no napredak tehnologije u medicini pacijentima je omogućio neinvazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji. Riječ je o MSCT kolonografiji, odnosno virtualnoj kolonoskopiji kod koje se koristi sofisticirani softver i stvara 2D i 3D prikaz debelog crijeva. Procedura kod virtualne kolonoskopije je lakša, brža i ugodnija, a tome pridonosi i to što se u crijeva ne upuhuje zrak, već CO2.
Virtualna kolonoskopija izvodi se na inovativnom 640-slojnom MSCT uređaju sa široko postavljenim i visoko osjetljivim detektorima, što omogućuje detaljni pregled debelog crijeva. Jedini ovakav uređaj dostupan u Hrvatskoj i jedan od šest u Europi pustila je u rad Poliklinika Medikol koja kontinuirano ulaže u najnapredniju tehnologiju u dijagnostici i liječenju.
- Maligni tumori debelog crijeva u visokom postotku nastaju iz benignih polipa te se otkrivanjem i odstranjenjem polipa gotovo isključuje mogućnost nastanka karcinoma. Ovo je rijedak slučaj i privilegija u kliničkoj medicini da se maligna bolest liječi već u benignom stadiju i smatram da se treba što više koristiti. Osim analize promjena unutar debelog crijeva, virtualna kolonoskopija istovremeno omogućuje analizu ostalih organa u abdomenu i zdjelici - izjavio je doc. dr. sc. Josip Ćurić, dr. med. spec. radiologije iz Poliklinike Medikol.
Osim za otkrivanje karcinoma debelog crijeva, 640-slojni MSCT uređaj koristi se i za dijagnostiku bolesti srca i krvnih žila. Među njima je najčešća koronarna bolest srčanih arterija od koje boluje 244.1 milijuna ljudi diljem svijeta.
Najznačajnije prednosti 640-slojnog MSCT uređaja u odnosu na ostale MSCT uređaje su sljedeće:
- precizno snimanje cijelog srca u vremenu kraćem od jednog otkucaja
- niža doza ionizirajućeg zračenja
- poboljšana rezolucija/kvaliteta slike
- značajno skraćeno vrijeme snimanja
- neinvazivna dijagnostička metoda za kardiovaskularne pacijente
- potrebna izrazito mala količina kontrasta
- mogućnost snimanja pacijenata bez obzira na tjelesnu masu
Liječenje raka debelog crijeva
Ako se virtualnom kolonoskopijom utvrde polipi na stijenkama debelog crijeva, oni se mogu ukloniti kirurškim putem, što uvelike smanjuje rizik od nastanka raka. Međutim, polipi se nakon uklanjanja mogu ponovo pojaviti pa su redoviti pregledi od velike važnosti za prevenciju.
- Pacijenti u Hrvatskoj dosad nisu imali prilike koristiti naprednu tehnologiju 640-slojni MSCT uređaja. S obzirom na to da smo, nažalost, godinama u europskom vrhu po broju oboljelih od kardiovaskularnih i onkoloških bolesti, ovom investicijom doprinosimo povećanju uspješnosti prevencije, dijagnostike i liječenja hrvatskih građana - kazala je Ivanka Trstenjak Rajković, dr. med. spec., ravnateljica Poliklinike Medikol.
Osim toga, promjene u svakodnevnom životu također mogu smanjiti rizik od nastanka raka debelog crijeva. One se prvenstveno odnose na prehranu koja mora sadržavati što više voća, povrća i cjelovitih žitarica, a što manje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda. Izbjegavanje cigareta i alkohola te stvaranje navike redovite tjelovježbe sigurno će doprinijeti smanjenju rizika od kolorektalnog raka, ali i općem zdravlju.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Medikola.