LABIRINT POLITIKE

Život će se uskoro morati vratiti u normalu, pa i uz ozbiljna ograničenja

Ne treba biti dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju da bi se shvatilo kako će još samo nekoliko mjeseci sadašnjeg zastoja dovesti do gospodarske i socijalne tragedije. I to svugdje
 Ronald Goršić / CROPIX

Treba biti neizlječivi ignorant pa osporavati dosadašnju strategiju borbe protiv korone u Hrvatskoj. Uostalom, analiza znanstvenika poznate Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) izuzetno je pozitivno ocijenila strategiju iza koje stoje Vili Beroš, Krunoslav Capak i Alemka Markotić. Napokon, to je vidljivo i na temelju doista minimalnog broja umrlih od korone u Hrvatskoj.

Nažalost, to je samo jedna strana medalje. Ona druga je dramatično loša jer gospodarstvo je na respiratorima i jasno je da je ekonomija najveća žrtva Covida-19 u Hrvatskoj. I do sada je bila klimavo nasađena, a danas se s nostalgijom prisjećamo situacije otprije par mjeseci, nad kojom se tada naricalo.

U Banskim dvorima pokušavaju smanjiti štetu. Najavljuju postupno otvaranje trgovina i uslužnih djelatnosti, mogućnost plasiranja domaćih poljoprivrednih proizvoda, ukratko, mjere prilično skromnog opsega. Razlog je jasan - a to je strah od novog rasplamsavanja pandemije, što bi cijelu zemlju vratilo u karantenu i tada stvarno izazvalo katastrofu. Samo, koliko dugo se može izdržati na ovakav način?

Iz Hrvatske gospodarske komore stižu komplimenti na račun Stožera civilne zaštite, zahvaljujući čemu država više nije u situaciji da se mora birati između gospodarstva i zdravlja, već može imati i jedno i drugo, uz dobro odmjerene sigurnosne mjere. U tom smjeru idu i prijedlozi HGK, koji se svode na otvaranje svih trgovina i pripremu otvaranja turističkih kapaciteta, u skladu sa zdravstvenim mjerama zaštite, kako bismo što bolje iskoristili nadolazeću sezonu. Kada HGK upozorava da ovako više ne ide - a to je ekipa koju je postavila HDZ-ova vlast - onda je očito da nešto hitno treba poduzeti.

Vlada bi trebala poslušati i poduzetnike koji upozoravaju da su se nakon krize 2008. godine, kao i nakon svake druge krize, birokracija i troškovi same države povećali, no da se to ovaj put ne smije dogoditi. Smatraju da je sada prilika da se birokracija počine smanjivati.

Ovdje treba biti sasvim jasan. Niti u jednoj državi nema konsenzusa treba li nastaviti s izolacijom ili otvoriti trgovine, poduzeća, škole i kafiće. To se uvelike radi samo u Švedskoj, ali i ondje mnogi stručnjaci žestoko napadaju takvu liberalnu politiku. U nekim dijelovima Njemačke došlo je do ublažavanja dosadašnjih restrikcija, ali novi zahtjevi za dodatnu liberalizaciju izazvali su tradicionalno suzdržanu Angelu Merkel da zavapi kako je “dosta s tom orgijom diskusija o ponovnom otvaranju”.

Jednostavno, još postoji opasnost da se i ovaj napredak u suzbijanju pandemije pretvori u novi val zaraza jer će se premalo ljudi i dalje držati ograničenja međusobnog kontakta. Takva diskusija “nije korisna”, izjavila je Merkel i dodala da će se ona i predsjednici vlada saveznih pokrajina opet sastati 30. travnja kako bi razmotrili sljedeće korake. Sličan oprez prevladava u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj i velikoj većini država. Samo opsjenari mogu tvrditi da imaju apsolutno pouzdano rješenje što treba napraviti.

I psihološki i materijalno, u prvi plan izbija potreba za normaliziranjem svakodnevnog života. U psihološkom smislu razumljiva je želja za izlazak van, posebno kada vlada lijepo vrijeme kao ovog proljeća. Materijalno, strah za egzistenciju sasvim je racionalan jer ne treba biti dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju da bi se shvatilo kako će još samo nekoliko mjeseci sadašnjeg zastoja dovesti do gospodarske i socijalne tragedije. I to svugdje.

Još početkom veljače analitičari Ekonomskog instituta iz Beča računali su da će ovogodišnji BDP u Austriji pasti 2,5 posto, da bi ovih dana novi izračuni najavili pad od čak šest posto, kao i da će austrijskom gospodarstvu za oporavak trebati pune tri godine. Kada je Austrija u nokdaunu, gdje je Hrvatska?

Onaj tko uspije uskladiti zaustavljanje pandemije s otvaranjem privrednih aktivnosti, zaslužuje titulu virtuoza. Radi se o jednadžbi s puno nepoznanica, a samo jedna preuranjena odluka može iznova razbuktati epidemiju i sve vratiti na početak.

Ipak, Plenkovićeva Vlada će u jednom trenutku morati preuzeti rizik. Točno je da su, kako se vole hvaliti, nedavnim mjerama sačuvali brojna radna mjesta. Problem je to da spomenute mjere mogu trajati nekoliko mjeseci jer ako ne krene proizvodnja, ni dragi bog neće biti u stanju spasiti i tvrtke i one koji su u njima zaposleni.

Prvi segment je turizam, koji je ionako djelatnost zahvaljujući kojoj je životni standard u Hrvatskoj na koliko-toliko pristojnoj razini. Ove godine to znači puno manje prihode nego inače, ali i to je korak naprijed.

A to znači i otvaranje granica za dolazak stranih turista, što će neizbježno dovesti do liberalizacije migracija unutar Hrvatske. Iako Covid-19 neće nestati, morat ćemo naučiti živjeti s opasnosti od nove zaraze. Vrlo vjerojatno uz donedavno nezamisliva ograničenja, ali približava se prijelomni trenutak kada će se život morati vratiti u normalu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 10:50