Vjeruje li doista naša vlast da suradnja s Dodikom može biti dobra

Dok svi gledaju prema Washingtonu u očekivanju novih eskapada Donalda Trumpa, na relaciji Zagreb - Sarajevo - Mostar, traje tihi proces promjene hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini. Dešava se ono što smo prije nekoliko mjeseci najavili u Jutarnjem listu - sve veće približavanje Miloradu Dodiku, lideru Republike Srpske, koji se pretvara u glavnog saveznika Hrvata koji traže federalizaciju BiH i uspostavu trećeg, hrvatskog kantona.

Razlika je u detaljima jer vlast u Zagrebu govori o federalizaciji, dok iz Mostara dolaze otvoreni zahtjevi za trećim entitetom. A saveznik je pronađen u Banjoj Luci gdje stoluje Dodik, protiv kojega je zbog njegovih secesionističkih poteza sankcije uvela Amerika, što ne sprječava Dragana Čovića, čelnika HDZ BiH, u obrani novog prijatelja.

Prošli tjedan Čović je posjetio Dodika u Banjoj Luci i skupa su iznijeli jedinstven stav da bi moguća revizija tužbe BiH protiv Srbije unazadila političke odnose, ali i poručili da su eksperti tih dviju stranaka blizu rješenja za zastupljenost stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

"Krajnje je vrijeme da stvorimo ambijent da možemo normalno funkcionirati, moramo se baviti životnim pitanjima", poručio je Čović.

Nedavno je šef HDZ-a BiH, također zajedno s Dodikom, uputio zahtjev da u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne bude stranaca, a u rujnu je Čović podržao i nelegalni referendum u Republici Srpskoj.

U subotu, 28. siječnja, u Mostaru je održano je VII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, na kojem je Božo Ljubić izjavio: "Ako BiH želi postati samoodrživa, onda je nužan i njezin administrativno-teritorijalni preustroj, koji bi uključivao federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. I to ostaje trajna težnja hrvatskog naroda u BiH." Ovaj HDZ-ov zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, prije nekoliko mjeseci ustvrdio je i kako je "Herceg-Bosna danas aktualnija nego ikada zadnjih 20 godina".

Usto, Ljubić je nedavno u otvorenom pismu optužio Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, kako je "zaslijepljen velikobošnjačkim iluzijama pretvaranja zemlje Bosne i Hercegovine u državu pod dominacijom većinskog naroda, te sistemskom islamizacijom društva bez razlike je li ona skladna turskoj, saudijskoj ili iranskoj verziji islama".

Nema u ovome puno novosti. Još 2009. Čović je stao uz Dodika kada je iznio plan da ustavne promjene treba ostaviti za kasnije i dogovarati ih bez stranaca, Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice što prije treba zatvoriti, strani suci i tužitelji trebaju otići. Čovićeva podrška Dodiku došla je u trenutku kada je vožd Republike Srpske prekršio gotovo sve što je mogao, izazivajući međunarodnu zajednicu da ga smijeni, jer je znao da će se ona teško usuditi to učiniti.

Pritom postoji fundamentalna razlika između 2009. i 2017., a to je ponašanje vlasti u Hrvatskoj. Dok prije osam godina, Čović i tamošnji HDZ nisu mogli računati na podršku Zagreba, sada mogu. "Prema najnovijim podacima kojima raspolažemo, u BiH djeluje stotinu islamističkih centara, a izgleda kako to odgovara nekima u Sarajevu. Razumije se kako zbog takve politike bošnjačkog vodstva moramo podržavati zahtjeve Hrvata za ravnopravnim statusom. Ako to uključuje i suradnju s Miloradom Dodikom, ne namjeravamo se usprotiviti, iako ne podržavamo njegov secesionizam", ispričao nam je ovih dana visoki dužnosnik koji sudjeluje u kreiranju državne vanjske politike.

Zvuči nevjerojatno, ali izgleda kako ovdašnje vlasti zbilja vjeruju da savezništvo sa srpskim predstavnicima može donijeti dobre rezultate.