Fran će, kad naraste, biti nogometaš. Ali još je dug put do njegove potpune realizacije. Iako bi najradije stalno igrao nogomet, Fran je svjestan da mora poraditi i na obrazovanju. Za mjesec i pol dana Fran će postati đak prvak. Zna što znači škola, viđa to svaki dan, ima četiri godine stariju sestru Teu. I veseli se i ne veseli školi, sve istovremeno. Slično se osjeća i njegova mama, 35-godišnja komercijalistica Petra Cvitanović iz Zagreba.

- Krećemo ispočetka - kaže mama, koja će ovih dana krenuti u nabavku svega što Franu treba. Koliko će potrošiti - ne može točno reći. Naš izračun, napravljen na temelju razgovora s roditeljima, stručnjacima i realnih cijena, pokazao je da će Petra do kraja osnovne škole u Franovo školovanje i izvanškolske aktivnosti investirati nešto više od 96.000 kuna – 17 prosječnih hrvatskih plaća.

U Hrvatskoj je osnovnu školu prošle nastavne godine pohađalo 323.195 učenika. Ako svaki roditelj potroši navedeni iznos, osnovno obrazovanje ove generacije koštat će roditelje nešto više od 31 milijardu kuna!

Dio roditelja potrošit će više od toga, dio roditelja proći će skromnije, sukladno svojim mogućnostima. No, iznos do kojeg smo došli detaljno je razrađen, za tri kategorije školaraca - niže razrede, peti i šesti te dva završna razreda osmoljetke - i podijeljen u nekoliko kategorija troškova te prilagođen cjenovnim razredima za koje se najčešće odlučuju roditelji srednjih primanja.

Kliknite ovdje i saznajte kako kupiti UDŽBENIKE i ŠKOLSKU OPREMU bez stajanja u redovima i uz BESPLATNU DOSTAVU

Niži razredi osnovne škole najjeftiniji su dio školovanja: tijekom tog razdoblja roditelji će potrošiti oko 41.000 kuna. Prvu, temeljnu skupinu troškova čine knjige, torbe i osnovni školski pribor - za što će tijekom četiri godine potrošiti nešto manje od 5.000 kuna, a najveća su stavka udžbenici.

Autor infografike: Branimir Klarić

- Njih nećemo morati kupiti - kaže Franova mama. Dio osnovnoškolaca, prije svega oni u Zagrebu, neće kupovati knjige - troškove će pokriti proračuni lokalne uprave. No, u Zagrebu živi tek šestina osnovnoškolaca. Ako druge jedinice lokalne uprave podmire troškove knjiga za još toliko pučkoškolaca - i dalje dvije trećine roditelja treba kupiti knjige koje su im neophodne za pohađanje nastave, kao i sva školska oprema za školske i izvanškolske aktivnosti.

Pratite veliki specijal na Jutarnji.hr: Spremamo se za školu

Knjige s omotima za prva četiri razreda osnovne škole kreću se od 620 do 770 kuna, ovisno o razredu. Dvostruko su jeftinije od onih u višim razredima: djeca tek kreću u školu, predmeta - a s njima i knjiga - je malo. Novac za obrazovanje, pokazuje iskustvo roditelja, neće biti jednako raspoređen po godinama: osnovni pribor, poput torbi i pernica, djeci traje po dvije godine te smo u troškovnik uvrstili dvije torbe (obično anatomske, s pojačanjima na leđima) prosječne cijene od 300 kuna: torbe se mogu naći i po trostruko nižoj i trostruko višoj cijeni.

- Obično svake druge godine moramo kupiti torbe, pernice, majice i hlače za tjelesni i drugu opremu, jer im obično toliko izdrži - dvije godine. Treću ne doživi - kaže Maja Gerard, farmaceutska tehničarka i dentalna asistentica, majka troje školaraca: Pije, koja kreće u 2. razred, 11-godišnje Lee, koja će u šesti, te godinu dana starijeg Roberta, koji na jesen kreće u sedmi razred.

Oprema za likovni mora se kupiti svake godine: i ono što ostane upotrebljivo od prethodnog razreda najčešće se preko ljeta osuši i uništi. Za najmlađe učenike - osobito ako nemaju stariju braću od koje ponešto mogu naslijediti - potrebno je svake godine obnavljati i opremu za tjelesni jer je prerastu: godišnje, za likovni i tjelesni roditelji u prosjeku izdvoje po 600 kuna.

Foto: Matea Petrovic / CROPIX

Saznajte kako uštedjeti na kupovini školske opreme

Nakon što je dijete opremljeno obaveznim školskim priborom, glavno je pitanje roditelja, osobito prvašića: gdje će biti od 11.30, kad im završava nastava, do 16 ili 17 sati, kad nama završi radno vrijeme? I što će za to vrijeme jesti? Produženi boravak - boravak djece s učiteljicom, tijekom kojeg se igraju, opuštaju i pišu zadaću - nakon redovne nastave, prema podacima Ministarstva obrazovanja iz 2012. godine, organizira tek 20 posto škola u Hrvatskoj.

U Ličko-senjskoj županiji boravak u školi nakon podneva nije organizirala ni jedna od ukupno 51 škole, u Krapinsko-zagorskoj županiji to je učinila jedna od njih ukupnon 86, a u Splitsko- dalmatinskoj tek sedam od ukupno 203 škole. Najviše škola boravak nudi u Zagrebu, Međimurju i Primorsko-goranskoj županiji. Boravak u Zagrebu stoji 200 kuna mjesečno i taj smo iznos uvrstili u troškovnik.

Jasno je da o dijelu učenika brinu bake i djedovi i da roditelji ne plaćaju za tu uslugu, no boravak je u nekim sredinama i trostruko skuplji od zagrebačkog, a nerijetki su roditelji koji plaćaju dadilje jer nemaju drugog izbora. Uz to, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trećina škola – njih 793 od ukupno 2.060 škola - nema organiziranu prehranu.

Od preostalih 1267 škola, njih manje od polovice poslužuje djeci kuhanu hranu tijekom nastave. Od oko 320.000 osnovnoškolaca, topli obrok u školi jede njih 78.491, a bilo kakav obrok još njih nešto više od 128.000. Drugim riječima, trećina djece ne jede u školskoj kuhinji, što znači da sa sobom nose sendvič. Ta je opcija nerijetko skuplja od plaćene prehrane, te je u troškovnik uvršteno 200 kuna za prehranu tijekom nastave.

- Svaki mjesec imamo dodatnih troškova za školu: izleti, rođendanski pokloni, obnavljanje pribora koji se troši, polomi ili izgubi - kažu mame.

Iskoristi kod mondo-skola-10 i ostvari 10% popusta na kupovinu školske opreme na mondo.hr. Provjeri ponudu

Tijekom nižih razreda djeca obično dobivaju i prve mobitele - najčešće u trenutku kad počinju ostajati sami kod kuće, oko trećeg razreda osnovne škole. Roditelji im najčešće daju svoje stare uređaje ili im kupe neki jeftiniji: djeca ih često gube, a i roditelji se boje slati ih iz kuće sa skupim uređajima.

Prvi mobitel obično im sluiži za igrice samo kod kuće, a prvi s kojim napuštaju kuću posljedica je roditeljske zabrinutosti i osjećaja sigurnosti koji im pruža svijest o tome da uvijek mogu nazvati dijete i da dijete može nazvati njih.

Najveća stavka - gotovo 40 posto ukupnih sredstava - otpada na izvanškolske aktivnosti. Prosječno dijete obično ima dvije izvanškolske aktivnosti, čija je prosječna cijena oko 200 kuna mjesečno, bez upisnina i dodatne opreme, poput dresova, kostima ili glazbala. Najčešće se radi o nekom sportu te učenju stranih jezika ili muzičkoj školi: sva djeca obitelji Gerard treniraju plivanje i idu u glazbenu školu.

Jasno je da neka djeca imaju manje aktivnosti ili ih nemaju uopće, ali nisu rijetka ni ona s tri i više izvannastavnih aktivnosti. One su, kažu roditelji, za djetetov razvoj jednako bitne kao i obavezno obrazovanje.

SUTRA POTRAŽITE DRUGI NASTAVAK EKSKLUZIVNOG SPECIJALA: Koliko će investirati roditelji učenika petog i šestog razreda za školsku opremu

Autor infografike: Branimir Klarić

Ovaj prilog napravljen je u produkciji Native Ad Studija EPH i mondo.hr u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista i Jutarnjeg.hr