Važne Katarine

O svetoj Katarini Aleksandrijskoj - kojoj je danas spomendan - malo je povijesnih podataka. Sigurno je živjela krajem trećeg stoljeća u Aleksandriji. Obrazovana, mlada, lijepa plemkinja hrabrila je progonjene kršćane i prihvatila javnu raspravu sa 50-ak poganskih filozofa. To joj je nametnuo poganski car Makscencije. Sjajno se držala i zadivila sve slušatelje. Onda car ipak naredi da baš ona prinese žrtvu državnim božanstvima. Kad je to odbila, osuđena je na mučenje na oštrom kotaču i potom joj je odrubljena glava. Ostala je nezaboravna u sjećanju Crkve u cijelom svijetu i u svim stoljećima. Mlada, učena i neustrašiva. Slave je kao zaštitnicu filozofi, odvjetnici, studenti, djevojke koje čuvaju svoje dostojanstvo. Na brojnim slikama nosi krunu na glavi, u rukama knjiga i pobjednička palma, a pod nogama često glava cara koji ju je dao pogubiti.

Nevažno je istraživati pravu povijest događaja - važno je uočiti što su ljudi željeli isticati i postizati takvim slavljenjem. Mlada, lijepa, učena i nepokorna! Takve su htjele biti mlade kršćanke - i one koje su naumile iz ljubavi se udati i one koje su odlučile u samostanima se posvetiti. Kršćanstvo tako od svojih početaka nije se bojalo ženske ljepote ni njoj primjerene ljubavi koja se ostvaruje u zarukama i u zavjetima, u brakovima i u samostanima. Važno je da žena ne bude tek vlasništvo muškarca, tek sredstvo za zadovoljenje požude i možda još za proizvodnju potomaka. Tu je cijeli program štovanja žene u kršćanstvu - od Isusove majke Marije, preko Marije Magdalene i Katarine Aleksandrijske sve do naših dana. U nedjelju opet slavimo jednu svetu Katarinu. Prezime joj je Laboure. Postala je redovnica u Parizu 1830. i odmah doživjela neobične susrete s Isusovom majkom te počela širiti štovanje Čudotvorne medaljice s napisom “O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo”. Milijuni suvremenih katolika nose takve medaljice - ali premnogi ipak ne znaju koja je to poruka. Papa će tek 1854. - 24 godine nakon Katarinina viđenja - potvrditi tu vjersku istinu, odnosno poruku koju ipak mnogi krivo ili nikako shvaćaju.