KOMENTAR

Uvođenje eura nije samo obveza Hrvatske nego i nužni izbor

Guverner HNB-a Boris Vujčić kao prvu korist naglašava smanjenje transakcijskih troškova poslovanja s bankama, a važna prednost će biti i pad kamatnih stopa
Ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić
 Goran Mehkek / CROPIX

Hrvatska je sada i formalno u čekaonici za ulazak u eurozonu nakon službenog zahtjeva i nakon što je Eurogrupa prihvatila taj zahtjev. Ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na sastanku Eurogrupe predstavili su mjere koje Hrvatska planira provesti tijekom sljedećih godinu dana kako bi i formalno ušla u takozvani Europski devizni tečajni mehanizam II, a za tri godine i postati članica eurozone. Slušali su od kolega iz EU i na što treba najviše usredotočiti napore.

Ozbiljno su shvatili posao i kažu da je Hrvatska dobro pripremljena i nemaju sumnje u uspjeh. Dakle, ako ne bude nekih nepredvidljivih, ili predvidljivih političkih prepreka, za tri godine i u Hrvatskoj bi euro trebao biti službena valuta. Iako se Hrvatska približava eurozoni, sporije od mnogih drugih država koje su ušle prije nas, u Hrvatskoj postoji i dalje sumnja je li to potrebno, je li to korisno ili opasno. U toj raspravi je puno paušalnih konstatacija. Prešućuje se često to da mi i nemamo izbora, da smo prihvaćanjem članstva u EU prihvatili i obvezu uvođenja eura, a i korist od uvođenja eura je neupitna.

Vlada i Hrvatska narodna banka javnosti su predstavili i argumente zašto je dobro biti u toj zoni jedinstvene valute, koje su prednosti toga te čega se eventualno treba pribojavati. Guverner HNB-a Vujčić u Bruxellesu je spomenuo i neke konkretne prednosti koje će građani i poduzeća odmah osjetiti od uvođenja eura, a neke čak i prije toga jer će u sljedećih godinu dana biti i pojačan nadzor nad bankama, a Hrvatska će pratiti i biti pod monitoringom i EU i Europske središnje banke.

Vujčić kao prvu korist vidi to da će se građanima transakcijski troškovi poslovanja s bankama smanjiti. Drugu važnu prednost vidi u padu kamatnih stopa, a koje će biti niže nego što bi bile da ne ulazimo u eurozonu. Poduzetnici će osjetiti i snažnije taj pozitivan efekt, i to shvaćaju i oni, zbog čega HNB ima i podršku Udruge poslodavaca. I izvoznici i oni koji rade na domaćem tržištu, pogotovo u turističkom sektoru, osjetit će prednosti jer i njima će to omogućiti da jeftinije i konkurentnije rade na europskom tržištu, smatra Vujčić.

Mnogi stranci koji putuju u Hrvatsku, uz sve pozitivne dojmove, kažu da se najviše osjećaju prevarenima kada u mjenjačnicama, pogotovo na obali, mijenjaju eure za kune, ili dižu novac na bankomatima, ili izravno plaćaju eurima pa im zaračunaju na manje od 7 kuna za euro i kada je službeni tečaj znatno veći. A i hrvatski građani se često žale da gube puno kada izvan Hrvatske mijenjaju kunu za euro.

Dakle, i u tom pogledu građani će osjetiti da je lakše i bolje kada ne moraju mijenjati valutu jer putuju u drugu članicu EU. Javnost se posebno pribojava opasnosti od povećanja cijena i gubitka dijela suvereniteta uvođenjem eura. Ali u Hrvatskoj je i dosad gotovo sve bilo vezano uz euro, od cijena namirnica do hipotekarnih kredita, pa se više isplati biti u eurozoni nego izvan nje, a da su posljedice minimalne.

Osim tih argumenata, tu su i politički razlozi zašto trebamo u eurozonu. Trenutno se vode rasprave o budućnosti Unije, a ključne reforme i unutarnje integracije odvijat će se oko eurozone. Radi se čak i na posebnom proračunu za Eurogrupu, spominjao se i poseban parlament, iako je mnogima to suluda ideja. Očito je da će oni koji ostanu izvan eurozone gotovo sigurno ostati na periferiji EU kao neka vrsta zemlje članice drugog reda. Eurozona i Schengen zasad su najbolji dokazi da već sada unutar EU postoji više brzina.

Sada kada se unutar EU odvija ubrzana debata o budućnosti Unije bez Britanaca, koja ide u smjeru već nazvanom Europa više brzina, ulazak i u Schengen i u eurozonu za Hrvatsku postaje imperativ. Nema dokaza i za tvrdnju da uvođenje eura dovodi do naglog povećanja cijena. Barem ne u odnosu na one države koje nisu uvele euro. Pa i sama Hrvatska je dobar primjer. Kod nas su cijene porasle više nego u državama eurozone u zadnjih 10-15 godina, iako nismo u eurozoni. Dakle, biti izvan eurozone nije neka prepreka povećanju cijena.

Ulazak Hrvatske u eurozonu, kao što smo vidjeli i prema izjavama dužnosnika u Bruxellesu, važno je i EU. To se koristi kao dokaz da je eurozona još primamljiva onima koji još nisu u njoj, a sve to utječe i na jačanje eura kao valute.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:44