Bilo je pitanje dana kada će pandemija koronavirusa otvoriti političku krizu jer, ako ništa u Hrvatskoj ne umire, to je volja za sukobima. A pitanje glasi: pod kojim uvjetima država smije nadzirati svoje građane a da ne krši ljudska prava?
Konsenzus je jako daleko. Predsjednik Zoran Milanović drži da Nacionalni stožer civilne zaštite ne treba samostalno donositi odluke koje se tiču ograničavanja ljudskih sloboda i prava te da bi o tome trebao odlučivati Sabor, dvotrećinskom većinom. “Uz dužno poštovanje, Stožer nije političko tijelo”, upozorio je predsjednik Milanović. Premijer Andrej Plenković situaciju vidi potpuno drugačije. Plenković je rekao da se ne slaže s Milanovićem, jer smatra kako su stvorene zakonske pretpostavke da se prošire ovlasti Stožera, uz argument: “Ovo su posebne okolnosti koje zahtijevaju posebne mjere”, poruka je iz Banskih dvora.
Načelno, to je točno. Koronavirus trese naše živote i, od gospodarstva do sigurnosnih sustava, potrebne su odluke koje bi se još prije mjesec dana činile radikalnima.
Osim toga, treba biti potpuno jasan. Svi koji krše samoizolaciju čine zločin, jer, u najgorem slučaju, svojom arogancijom mogu nekoga doslovno ubiti, i zato trebaju biti kažnjeni. Uostalom, to su potvrdili stručnjaci, a ne političari ove ili one opcije. Naime, profesori Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu odlučili su javno ukazati da smatraju kako je kršenje samoizolacije kazneno djelo te da bi se stoga i trebalo kažnjavati zatvorom. Njihovo priopćenje potpisao je predstojnik katedre Davor Derenčinović, a profesori su u svojem istupu napomenuli kako se širenje zaraze u slučaju da netko zbog toga umre može kazniti i sa 12 godina zatvora.
Sve veći broj država zbog bolesti Covid-19 počinje otvoreno i bez ograničenja nadzirati vlastite građane. Od Kine, Izraela i Mađarske do Slovačke, gdje je parlament u srijedu odobrio izmjenu zakona kojom se državi omogućuje pristup zaštićenim podacima o mobilnim telefonima građana tijekom pandemije koronavirusa. Međutim, nakon prosvjeda slovačke socijaldemokratske oporbe, originalni prijedlog vlade je odbačen, pa se ne mogu pratiti telefonski pozivi i SMS poruke, nego samo podaci o lokaciji.
U Hrvatskoj se Plenković može pozvati na vox populi. Oko 94 posto građana smatra da Vlada danas poduzima odgovarajuće mjere - pokazuje istraživanje agencije Ipsos. Čak 43 posto smatra da ograničenja moraju biti još veća, dok je samo četiri posto građana za manje restrikcije.
Hrvati vjeruju Plenkovićevu timu. Ali to ne znači da premijer i njegovi najbliži suradnici mogu raditi što žele. Ako Vlada želi primjenjivati izvanredne mjere, tada treba proglasiti izvanredno stanje, jer ovako, možda bez potrebe, stvara dojam da se pokušava loviti u mutnom. Uostalom, i u vladajućoj koaliciji tome se protivi HNS, a Milorad Pupovac zalaže se da predmet širokog političkog dogovora bude i prijedlog Zakona o elektroničkim komunikacijama, na koji prigovore imaju i njegova stranka i Klub zastupnika nacionalnih manjina. Njihovi prigovori su racionalni - treba u njemu formulirati da se on odnosi isključivo na osobe koje moraju biti u samoizolaciji, a ne na sve građane.
Situacija jest alarmantna i neizvjesna. U takvim je okolnostima nacionalno jedinstvo razumljivo, ali ne podrazumijeva bespogovorno podržavanje svih odluka koje donosi vlast. Prihvati li Plenković upozorenja koja stižu od opozicije i HDZ-ovih koalicijskih partnera, mogao bi, kad završi pandemija, iz krize izići s aureolom državnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....