Topovi i amfore s dna mora

DUBROVNIK - Ronilačka ekipa Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorkog zavoda pod vodstvom Igora Miholjeka obavila je u svibnju podmorska istraživanja u podmorju južnog Jadrana. Uz Miholjeka su, u ekipi koja treću godinu znanstveno istražuje podmorje Mljeta i Pelješca, podmorski arheolozi Vesna Zmaić, Suzana Čule i Igor Mihajlović te apsolvent arheologije Pavle Dugonjić, podvodni fotografi Jerko Macura i Robert Mosković, ronilac centra Aqutica Mljet Mario Orlandini i kuhar Kruno Sanjković.

Posuđe i novčići

Značajnu pomoć pružili su i instruktor ronjenja Specijalne policije MUP RH Damir Banković te ronilački instruktori Jurica Bezak iz kluba Medveščak Sava iz Zagreba i Miljenko Marukić iz MM SUB iz Lumbarde. Bezak je pronašao arheološki lokalitet iz 16. stoljeća, a Marukić arheološki lokalitet s amforama iz četvrtog stoljeća.

- Tijekom petnaest dana istraživanja u svibnju ove godine ekipa je pronašla nekoliko cijelih i veći broj ulomaka orijentalne luksuzne keramike tipa iznik te grube kuhinjske keramike (vrčevi s dvije ručke), više bakrenog posuđa i staklenih boca te 20-ak komada sjevernoitalskih glaziranih i graviranih keramičkih tanjura i zdjela. Pronašli smo i devet srebrnih novčića, a nakon čišćenja i restauracije znat će se o kojemu je novcu riječ, rekao je Miholjek.

Mamut-sisaljke

- Nakon što smo 2007. izvadili sedam brončanih topova, ove smo godine izvadili i osmi top te deset kamenih topovskih kugli. Pronađen je i jedan češalj od roževine, odnosno u tri godine više od dvjesto nalaza. Nalazi su pronađeni grupirani, što znači da je riječ o brodskom teretu. Nakon što su fotodokumentirani, poslani su u Zadar na restauraciju i konzervaciju, ističe Miholjek.

Na početku istraživanja ronioci su u prvom sloju nalazišta antičkog trgovačkog broda otkrili četiri željezna sidra i drvene dijelove brodske konstrukcije te 26 izvrsno očuvanih amfora. Tri su tipa Keay XXV, a 23 amfore zasad su nepoznatog tipa. Nakon konzultacija s kolegama podvodnim arheolozima iz Francuske, Italije, Grčke i Turske, hrvatski su arheolozi shvatili da istražuju brodolom s dosad nepoznatim tipom amfora. Istraživanja na dubini od 40 do 46 metara potvrdila su da je riječ o bogatom nalazištu.

Zbog lakše dostupnosti na obje lokacije pri vađenju su korištene mamut-sisaljke te su postavljene zaštitne željezne mreže kako bi im se onemogućio pristup. Do 16. svibnja istraživalo se podmorje Mljeta, a do 20. svibnja dio dna između Korčule i Pelješca.

- Bilo je vrlo naporno, ali to je izazov za koji smo se kao znanstvenici pripremali još od prošlog ljeta - dodala je Vesna Zmaić koja u podmorju južnog Jadrana roni od početka istraživanja.