Oko šezdeset tisuća sretnih, nasmiješenih, polugolih ljudi, predivna atmosfera, impresivna produkcija, besprijekorna organizacija i velika ljubav prema Hrvatskoj koju će posjetitelji ponijeti kući i širiti među prijateljima - tako se najkraće može sažeti doživljaj Ultra festivala koji se već treću godinu održava u Splitu.
Među nepreglednom gomilom mladih partijanera koji su okupirali Poljud, zapanjujuće mali broj ljudi bio je pijan, agresivan ili loše raspoložen. Zanemarivu nekolicinu koju je nadjačao alkohol ili nešto drugo moglo se nabrojati na prste, a njima je vrlo brzo pružena adekvatna medicinska pomoć.
Foto: Tomislav Kukec
Već na ulazu osjećala se pozitivna i mirna atmosfera, a masa ljudi koji su čekali u redu na ulazak činila je to disciplinirano, bez guranja i gužvanja. Svaki nehotični sudar popraćen je uzajamnim isprikama. Identičan se prizor mogao vidjeti i na svim uskim grlima stadiona - ulazima, stepenicama, sanitarnim čvorovima - pregršt ljudi različitih rasa i nacionalnosti kreće se pažljivo i strpljivo, bez ikakve nervoze.
Čest prizor među gomilom su zastave brojnih država, omotane oko tijela, zavezane kao plašt ili uzdignute iznad glava. Hrvatske su najbrojnije, ali mnogo je i američkih, australskih, kanadskih, švedskih, irskih, švicarskih, čeških, slovačkih, makedonskih... Stranci su ipak u većini, najčešće se čuje engleski, povremeno njemački.
Troje Iraca oduševljeno nas pozdravlja.
Foto: Tomislav Kukec
- Volimo vašu državu, obožavamo vašu kulturu, vikala je 17-godišnja Kyra.
Sam, koji će ‘navršiti dvadeset ovaj mjesec,’ u šoku nam objašnjava kako je ovako nešto u Irskoj nemoguće.
- Kod nas, kad se ljudi napiju, počinju problemi. Ovdje, kad se ljudi napiju, počinje zabava. Kod nas bi bilo mrtvih, kazao nam je. - Reci im ‘volim Split,’ dobacivale su mu prijateljice s vrlo tečnim izgovorom hrvatskog. Planirali su potrošiti oko 6000 kuna tokom sva tri dana festivala, ali im novci brže bježe nego što su planirali. Na pitanje je li vrijedilo potrošiti te novce, nemaju nikakve dvojbe: ‘O, da!’
Cheryl ima 22 godine i došla je iz SAD-a. Uplatila je za 12 dana boravka u Hrvatskoj, i već sad nam govori da će sigurno doći i sljedeće godine.
Foto: Tomislav Kukec
- Obožavam ovo mjesto, obožavam ovaj grad, prekrasno mi je tu, rekla nam je i priznala kako je već potrošila više od 5000 dolara. - Sigurno ne kuna? - pitamo ju. - Ne, dolara, dolara, uvjerava nas. Ni ona ne žali ni za jednim centom.
Michelle, 20-godišnjakinja iz Australije uživa u koncertu, ljubavi i atmosferi. - Obožavam vaše plaže, razdragano nam govori. Ona je jedna od skromnijih, planira potrošiti ‘samo’ 1000 australskih dolara.
Foto: Tomislav Kukec
Teško je precizno procijeniti što Ultra donosi Splitu i Hrvatskoj, no brojke su sigurno impresivne. Neslužbeno doznajemo da se u večeri potroši šleper vode po šanku - vode koja se prodaje po 25 kuna bočica. Ništa nije jeftino, no nitko se ne žali. Svaki stranac kojeg smo zaustavili planirao je potrošiti barem 5000 kuna. Čuli smo i priču kako je iznajmljeno 80% svih skutera u Splitu. Velik broj posjetitelja odlučio je unajmiti i čamac. Voze se taksijima, legalnim i ilegalnim, časte se po restoranima, barovima, kafićima, kupuju suvenire, majice, naočale...
Na pultovima gdje se nadopunjuje narukvice novcem - na svim šankovima plaća se narukvicom koja je i ulaznica - vrte se velike cifre. Rijetko tko uplaćuje manje od 500 kuna, čak i domaći, a česte su okrugle brojke od tisuću i više. Oko samog Poljuda nalazi se pravi mali luna-park s fast food štandovima, Rangerom, 3D-simulatorom fliper loptice, zračnim jastukom za skakanje i drugim zanimacijama.
Prava je zabava ipak na četiri floora festivala, gdje obožavatelji elektronske glazbe u transu plešu pred svojim omiljenim DJ-ima. Taj ples i ta glazba glavni su razlog zašto su uopće došli u Hrvatsku.
Prvog dana publiku su na glavnom flooru oduševili Chemical Brothersi i Tiesto, uz 50-ak tisuća ljudi, no već drugi dan posjetitelja je bilo znatno više, a atmosfera je bila znatno intenzivnija.
Axwell i Ingrosso privukli su znatno veću publiku, a plesače je u svitanje ispratio Armin van Buuren, s nevjerojatnim remixom naslovne muzike ‘Igre prijestolja,’ koju sve više ljudi povezuje s Hrvatskom.
Foto: Tomislav Kukec
- Hvala Hrvatskoj! Zahvalite Hrvatskoj - čulo se od gotovo svakog DJ-a na glavnom flooru.
Ultra worldwide floor u subotu je postao ‘Carl Cox & friends’ floor, gdje su tisuće plesale uz hard techno i tech house. Resistance stage, koji se ove godine pojavio prvi put, nudio je neprekidni show svjetala i pirotehnike u najintimnijoj atmosferi na festivalu.
Nekoliko desetaka tisuća ljudi još uvijek je plesalo uz zadnje zvukove van Buurenovog seta kada se sunce uzdiglo nad Poljud. Masa iscrpljenih ljudi krenula je odlaziti sa stadiona jednako uredno i disciplinirano kao što su i ušli. Samo par ljudi ostalo je ležati na tribinama, iscrpljeni ili pod utjecajem, ili oboje.
Ubrzo su se oblikovale uredne kolone ljudi koji su u korak, poput mrava, kretali prema svojim smještajima u Splitu i okolici. Na svakom križanju masa bi se razdvojila u dvije ili tri nove, manje kolone, od kojih bi svaka krenula u novom smjeru. Umorni, ali i previše uzbuđeni i budni da bi već krenuli kući, kao i oni koji su bili prisiljeni čekati svoj prijevoz do udaljenijih smještaja, hodali su sami, u parovima ili manjim grupicama po centru Splita i Dioklecijanovoj palači. Svi su hodali kao zombiji, nogu preko noge, no vrlo sretni zombiji.
Foto: Tomislav Kukec
Na putu prema našoj bazi sreli smo i malog 20-godišnjeg Turka koji inače studira audio inžinjeriju u Ljubljani. Jedva je hodao, ali ponosno je nosio osmjeh od uha do uha.
- Danas sam prvi put vidio ovaj grad, i potpuno sam zaljubljen, rekao nam je. Došao bi opet, i kad nije Ultra. Rado bi se provezao i po otocima.
Cijela jedna supkultura mladih ljudi otići će svojim domovima, na druge krajeve svijeta, i sa sobom će ponijeti ljubav i divne uspomene iz Hrvatske. Svoje fotografije i svoje priče podijelit će sa svim prijateljima i odabranim članovima obitelji, redom mladim ljudima koji će za koju godinu imati i djecu i poslove, i planirat će i obiteljska ljetovanja.
Godišnji promet na Ultri i oko nje organizatori procjenjuju na oko pola milijarde kuna, oko čega bi se možda i dalo raspravljati, no prava korist ovakvih događaja uistinu će se tek osjetiti kroz postepeni rast svih grana turizma u Hrvatskoj.
Ultra u Hrvatskoj ostaje još najmanje dvije godine, a kruže i glasine kako su u tijeku pregovori da ostane još dvije nakon. U svojoj trećoj godini festival je postao gotovo besprijekorno organiziran uz pohvalnu suradnju splitskih vlasti, policije i hitne pomoći.
Partijaneri dolaze iz svih nacija, svih zemalja svijeta, a Europska Ultra - Splitska Ultra - navodno ima najveću raznolikost posjetitelja od svih Ultra događaja u drugim dijelovima svijeta. Na tri dana, za jednu često ignoriranu, ali vrlo brojnu supkulturu, Split je postao centar svijeta. Velika čast za Hrvatsku i grad pod Marjanom.