SKROMNI RAST

SNIŽENA PROGNOZA GOSPODARSKOG RASTA HRVATSKE Prije par mjeseci računalo se da će BDP rasti 2,1 posto, ali četvrti kvartal u 2015. je sve pokvario...

 Dragan Matić/EPH

Hrvatska, zbog lošeg 4 kvartala prošle godine, je usporila rast BDP-a pa se sada za ovu godinu od strane Europske komisije prognozira skromni porast BDP-a od 1,8 posto i to prije svega zahvaljujući porastu domaće potražnje. Prije par mjeseci prognoza je bila da će BDP rasti 2,1 posto, ali zbog razočaravajućeg zadnjeg kvartala u 2015. se sada snižavaju i prognoze. Pada postupno nezaposlenost, stabiliziran i simbolično će padati javni dug, brže od očekivanog se smanjuje deficit.

Prošla godina je bila prva od ulaska u recesiji u kojoj je Hrvatska zabilježila rast, i to od 1,6 posto. Ove godine će rast biti 1,8 posto a sljedeće godine 2,1 posto.

Nezaposlenost će ove godine pasti sa 16,3 posto koliko je bilo prošle godine na 15,5 posto ove i 14,7 posto sljedeće godine. i time će Hrvatska, nakon Španjolske i Grčke koje će i dalje mati razinu nezaposlenosti preko 20 posto, ostati država sa jednom od najvećih stopa nezaposlenost u cijeloj Europskoj uniji. Ove godine najmanju nezaposlenost će imati Češka sa 4,5 posto.

Hrvatska je prošle godine imala iznenađujući deficit od 3,2 posto kojim, iako je iznad ljestvice koju dopuštaju Mastrichtški kriteriji, znatno bolja od očekivane. Zato je sada deficit za ovu godinu predviđen na 2,7 posto a 2017 na 2,3 posto. Ipak to ne znači da će Hrvatska odmah izaći iz postupka prekomjernog deficita jer će javni dug i dalje ostati visok, iako se i on stabilizira.

Ritam oporavka objavljen u zadnjem kvartalu 2015 godine kao pozitivan utjecaj rekordne turističke sezone je izblijedio a javne investicije su pale više nego što se očekivalo. Tijekom 2016 godine se očekuje da će gospodarstvo rasti 1,8 posto da bi se ubrzala i dostigla 2,1 posto sljedeće godine. Komisija očekuje da će zbog nastavka pada cijene energenata cijene općenito pasti ove godine za 0,6 posto da bi ponovno počele rasti slijedeće godine. Deficit je pao više od očekivanog u 2015 godini i predviđa se dalji pad ove i sljedeće godine.

Rizici za procijenjeni rast se odnose uglavnom na još uvijek preveliki teret i javnog i privatnog duga te neizvjesnost oko napretka u implementaciji programa reformi. Hrvatska je prošli tjedan usvojila i Europskoj komisiji predala nacionalni program reformi.

I u cijeloj EU rast će biti umjeren. Rast od 1,8 posto, koliko je Komisija prognozirala za Hrvatsku, je i prosječni rast kojeg bi trebala dostići Europska unija. Grčka sa padom od 0,3 posto će biti jedina država EU u recesiji. Sljedeće godine bi sve zelje članice EU trebale imati gospodarski rast i biti izvan recesije. Najveći rast ove godine bi trebala imati Irska sa čak 4,9 posto, zatim Rumunjska 4,2 posto, Malta 4,1 posto te Švedska 3,4 posto. Slab rast će imati i najrazvijenije članice EU poput Nizozemske., Austrije, Francuske ali i Njemačka.

U Europskoj komisiji ovakve umjerene prognoze tumače utjecajem globalnih zbivanja.

Podpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis je rekao da je bitno što se gospodarski oporavak Europe nastavlja ali su globalne okolnosti manje povoljne nego što su bile. “Budući rast će biti sve više ovisan od mogućnosti koje mi stvaramo za sebe. To znači ubrzati naše strukturne reforme i rješavati dugoročne problem u našim državama-visoku razinu javnog i privatnog duga, krhkost u financijskom sektoru i slabljenje konkurentnosti. Odlučne akcije za modernizaciju naših gospodarstava je jedini način da osiguramo snažan i održiv rast, više radnih mjesta i socijalne uvjete za naše građane“ rekao je on.

Slično misli i Pierre Moscovicim, povjerenik za gospodarstvo i financijska pitanja. ''Postoje znaci da napori postupno daju rezultate u stvaranju više radnih mjesta i potpori investicija. Ali moramo učiniti znatno više kako bi se riješila nejednakost. Oporavak u euro zoni ostaje nejednak, i između država članica i između najslabijih i najjačih u društvu. To je neprihvatljivo iziskuje odlučnu akciju vlada, i individualno i kolektivno“ rekao je Moscovici.

Europska komisija bi trebala za par tjedana izraditi i objaviti specifične preporuke za svaku državu članicu a pri tome će se uzeti u obzir i proljetne prognoze koje je objavila danas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 03:26