KOMENTAR

Rodno mjesto World Wide Weba i Božje čestice

CERN, vodeći svjetski centar za istraživanje u fizici elementarnih čestica, ove godine obilježava 60 godina rada. Šest desetljeća rezultiralo je i Nobelima za fiziku 1984., 1992. i 2013. godine
 AFP PHOTO / FABRICE COFFRINI / AFP PHOTO / FABRICE COFFRINI

Sagradili smo most između kultura govoreći jednim univerzalnim jezikom, a to je jezik znanosti - poručuje Rolf Heuer, generalni direktor Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) kod Ženeve. Vodeći svjetski centar za istraživanja u fizici elementarnih čestica, CERN, ove godine obilježava 60 godina uspješnog rada. Šest desetljeća CERN-a ne samo da je rezultiralo Nobelima za fiziku 1984., 1992. i 2013. godine, nego i širenjem ideje mira zahvaljujući suradnji znanstvenika iz cijelog svijeta.

A počelo je zapravo u prosincu 1949. godine, kada je u Lausannei održana Europska kulturna konferencija na kojoj je pročitana poruka fizičara Louisa de Broglia. Nobelovac i francuski vojvoda, de Broglie je tada istaknuo potrebu utemeljenja multikulturalnog znanstvenog laboratorija koji će zaustaviti odlazak najboljih europskih fizičara u Ameriku, ali i obnoviti ratom pokidane veze među državama Starog kontinenta.

Tri godine kasnije ženevsko predgrađe Meyrin, na samoj granici Švicarske i Francuske, izabrano je za sjedište nuklearnog laboratorija koji je, pak, svoja vrata europskim znanstvenicima otvorio 1954. godine. Zanimljivo, među 12 zemalja osnivačica bila je i tadašnja Jugoslavija koja se kasnije povukla iz političkih razloga. Sada je, pak, Srbija pridružena članica, a Hrvatska je u procesu pridruživanja.

Napredujući postupno u nadmetanju s američkim fizičarima, CERN je krajem sedamdestih godina počeo sustizati vodeće centre u SAD-u da bi krajem osamdesetih preuzeo primat. Tada je u Meyrinu rođena i ideja o projektu LHC-a (Velikog hadronskog sudarača), najvećeg znanstvenog instrumenta u svijetu uz pomoć kojega bi se kreirali uvjeti kakvi su vladali u prvim trenucima svemira nastalog Velikim praskom (Big bang) prije 13,8 milijardi godina.

Pet milijardi eura vrijedan LHC, smješten na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara, koji je manjim dijelom u Švicarskoj, a većim u Francuskoj, na spektakularan je način pušten u rad 10. rujna 2008., ali se desetak dana kasnije pokvario.

Iako je popravak trajao godinu dana i stajao 30 milijuna eura, što nije bilo lako opravdati europskim poreznim obveznicima suočenima s recesijom, znanstvenici u CERN-u nisu se pokolebali. Nakon 23 godine planiranja i rada, u ljeto 2012. objavili su da su uz pomoć LHC-a te dva divovska detektora CMS i ATLAS otkrili Higgsov bozon, elementarnu česticu koja je ključ za razumijevanje mase. Popularno nazvan Božjom česticom, Higgsov bozon bio je kamenčić koji je nedostajao u mozaiku Standarnog modela, fizikalne teorije koja na najpotpuniji način opisuje materijalni svijet. Za to su otkriće prošle godine Nobelom za fiziku nagrađeni vremešni fizičari Peter Higgs i Francois Englert koji su još 1964. godine predvidjeli postojanje Božje čestice.

Ako su mnogima otkrića iz fizike elementarnih čestica nezanimljiva, ne bi trebali biti ravnodušni na činjenicu da je CERN rodilište niza visokih tehnologija koje su svoju primjenu našle u svakodnevnom životu. Bez jedne od njih, World Wide Weba (WWW), teško bi bilo zamisliti modernu komunikaciju.

Web je u CERN-u rođen početkom devedestih, kada je britanski fizičar Tim Berners-Lee osmislio sustav razmjene informacija među znanstvenicima iz cijelog svijeta. Zanimljivo je, međutim, da tehnički detalji Weba u početku nisu bili patentno zaštićeni pa je svatko mogao uzeti protokole i registirati ih kao svoje intelektualno vlasništvo.

No, srećom, Francois Flückiger, koji je i sam sudjelovao u razvoju svjetske mreže, nakon nekoliko tjedana zaštitio je protokole i tehničke informacije oko World Wide Weba tako da su postale javno vlasništvo. Razvijen u javnom institutu, koji se financira iz proračuna zemalja članica, Web je zatim predan na raspolaganju cijelom svijetu.

Uz to što je jedan od najvažnijih svjetskih znanstvenih i tehnoloških centara, CERN je u proteklih 60 godina imao i važnu političku ulogu. Europski političari nerijetko ističu da je upravo CERN poslužio kao model za rađanje Europske unije. Danas je CERN jedinstven primjer globalne suradnje u svijetu znanosti koji na različitim projektima okuplja oko 8000 fizičara i inženjera iz 100 zemalja svijeta, uključujući i 20-ak hrvatskih fizičara sa Sveučilišta u Splitu te Instituta Ruđer Bošković i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Nekad malobrojne, žene danas čine 25 posto svih znanstvenika u CERN-u na čije je čelo jučer prvi put izabrana jedna fizičarka, 52-godišnja Talijanka Fabiola Gianotti koja će ravnateljsku funkciju preuzeti početkom 2016. godine. Iako mnoge od zemalja prisutnih u CERN-u nisu u dobrim odnosima, primjerice Rusija i SAD, islamske države i zemlje zapadne Europe, a donedavno i Hrvatska i Srbija, njihovi fizičari u CERN-u plodno surađuju i grade mostove uz pomoć znanosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 20:17