ANALIZA

POBJEDNIČKA MATEMATIKA Presudila mobilizacija birača u Milanovićevim županijama: Istri, Zagrebu, Primorju, Međimurju...

 
 Željko Hajdinjak / CROPIX

Dan nakon što je okončana bitka Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića za Pantovčak, analiziraju se brojke po županijama, gradovima i općinama kako bi se podvukla crta.

Kad je riječ o glavnim dojmovima, zasad, čini se, ni u jednom stranačkom taboru nema sumnje: kandidatkinja s potporom HDZ-a u drugom krugu najviše je fasovala u “Škorinim županijama”, dakle u Slavoniji, dok se Milanovićeva pobjeda uglavnom pripisuje nadmoći koju je ostvario u najvećim urbanim sredinama, kao i uspješnom maksimiziranju rezultata u županijama koje su mu sklone.

Odlučujući faktor

Dapače, kandidat SDP-a, jasno se vidi danas, pobjedu je odnio u čak 15 od 21 županijskog središta, uključujući i Grad Zagreb, koji se u drugom krugu kampanje istaknuo kao presudan za ovaj politički rasplet.

Osvojio je potom još Split, Rijeku i Osijek, glasove su mu većinom povjerili i na sjeveru zemlje u Čakovcu, Varaždinu, Krapini i Bjelovaru, a za dlaku mu je pobjegla čak i pobjeda u Dubrovniku, u kojem je Grabar-Kitarović glas dalo tek 106 birača više. Ipak, kao presudan ponajviše se ističe Milanovićev trijumf na području metropole, u kojoj je uspio dobiti 74.000 glasova više od Grabar-Kitarović, što je, pak, nadjačalo njezine rezultate u BiH te na istoku Hrvatske.

Na Slavoniji se, naime, pokazalo da HDZ nije pronašo dobru strategiju za tu regiju, kojom je u prvom krugu suvereno vladao Škoro.

U prvom krugu kandidatkinja s potporom HDZ-a pobjedu je odnijela samo u Virovitičko-podravskoj županiji jer su preostale četiri pripale poznatom pjevaču, a sljedeća dva tjedna kampanje, koliko je imala da za stranku ponovno privuče odmetnute desne birače, očito nisu bila dovoljna. Konačan udarac ovdje je zadao i sam Škoro, koji je svoje glasače odbio uputiti da u srazu između HDZ-a i SDP-a glas radije poklone desnijoj opciji. Sve to rezultiralo je sa 5000 listića poništenih na samom istoku zemlje, a na razini cijele zemlje broj nevažećih listića dosegnuo je dosad rekordnih 90.000.

Formalnopravno, u drugom izbornom krugu Grabar-Kitarović doista jest uspjela vratiti Škorine slavonske županije, no s obzirom na lošu izlaznost te velik broj poništenih listića, s rezultatom od 181.334 glasova na istoku zemlje teško je mogla anulirati prednost koju je Milanović ostvario u drugim krajevima.

S druge strane, Milanović je u drugom krugu na istoku ostvario jedan od boljih SDP-ovih rezultata s obzirom da je njegovo ime na listiću tamo zaokružio 141.651 birač, što je prilično velik napredak.

Istok zemlje

U pojedinim županijama, kao u Virovitičko-podravskoj, SDP-ov kandidat izgubio je za samo 2000 glasova, u Požeško-slavonskoj razlika je bila 4500 glasova, a na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije ipak se povećala značajnije.

Potom se pokazalo da je SDP uspio u svoju korist okrenuti i rezultat u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jedinici koja inače više naginje desnom političkom spektru, a sada je, iako za samo 1578 glasova, u njoj pobjedu uspjela odnijeti socijaldemokratska opcija.Takvih je primjera još: socijaldemokratska opcija pobijedila je u Virovitici, gdje je Milanović dobio 54,5 posto glasova, zatim u Osijeku, u kojem je za kandidata SDP-a glasalo 51 posto birača, njegovi porazi u Požegi i Slavonskom Brodu bili su podnošljivi, a u Vukovaru je Grabar-Kitarović ostvarila prednost od samo 6 postotnih poena.

Za Dalmaciju se ipak pokazalo da i dalje ostaje utvrda HDZ-a: Šibensko-kninsku, Zadarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju Grabar-Kitarović je, doduše, tijesno dobila, no u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora, u Dalmaciji je uspjela ostvariti 95.000 novih glasova, što ipak svjedoči da je na jugu zemlje HDZ zadržao prevlast.

Visoka izlaznost

Dobar rezultat HDZ je, očekivano, ostvario i u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj je dobio 63 posto glasova, te u Gospiću s njih više od 71 posto, no taj uspjeh nije mogao presudno utjecati na konačni rezultat jer je na tom području na izbore izašlo manje od 23.000 ljudi.

S druge strane, Milanović je u drugom krugu uspio dobiti 68.000 novih glasača na području Istarske i Primorsko-goranske županije, dvije jedinice regionalne samouprave u kojima živi znatno manje stanovnika nego u Dalmaciji, što govori u prilog tome da je bolje od aktualne predsjednice motivirao birače da izađu na izbore i zaokruže baš njegovo ime.

Izlaznost u Istri tako je u drugom krugu iznosila 52,8, a u Primorju 51,8 posto, znatno više nego u prvom krugu, a razlike u rezultatima tu su bile ekstremne: aktualna predsjednica u Istri je dobila ukupno 18.247 glasova, dakle samo 19 posto, a u Primorsko-goranskoj županiji pripalo joj je 35 posto.

Koliko su se aktivirali glasači na području Istre pokazuje podatak da je izlaznost u Barbanu bila 63,3, u Buzetu 59,9, a u Kršanu i Labinu iznad 57 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 08:45