Nikolaj Znaider: Violinist uz kojeg opet volite olinjalog Brahmsa

ZAGREB - Nakon prošlotjedne koncertne senzacije koju su priredili Lorin Maazel i Minhenska filharmonija, sinoć su se u Lisinskom ponovo na bis svirali Brahmsovi Mađarski plesovi, pred publikom kojoj se nikako nije dalo rastati sa sjajnim glazbenicima.



Umjesto čitavog orkestra, ovaj se put radilo samo o violini i klaviru. Ali kakvoj violini! Guarneri u rukama Nikolaja Znaidera, uz pijanista Roberta Kuleka, također su učinili da ponovo zavolim inače od silnih (zlo)upotreba već toliko olinjale Brahmsove melodije.

Nakon što je prije tjedan dana sjajnim koncertom Švedskog nacionalnog orkestra iz Göteburga počela nova sezona "Svijeta glazbe", Koncertna direkcija Zagreb sinoć je sa Znaiderom otvorila i svoj drugi elitni ciklus Forte fortissimo namijenjen recitalima i koncertima komornih sastava. Nikolaj Znaider, jedan od mlađih svjetskih divova među gudačima, violinist kojem je mjesto uz bok već proslavljenih virtuoza mlađe generacije, kao što su Vengerov, Rjepin ili Rachlin, donio nam je još jedan dašak najvećih svjetskih koncertnih pozornica. U takvim večerima, s takvim umjetnicima, Zagreb doista postaje ravan Beču, Parizu, Londonu ili New Yorku.



Znaiderovo umijeće sviranja violine dotjerano do savršenstva mogli smo naslutiti već prošle sezone, kada je on, uz violista Jurija Bašmeta, nastupio kao gost Bečkog Brahms tria. To sjajno obećanje preksinoć je u Lisinskom procvalo u najvišim gudačkim i umjetničkim dometima. Znaiderov ton je izvanredno čist i plemenit, artikulacija nepogrešiva, uz muzikalnost koja proniče u koliko jednostavnu, toliko i najveću tajnu instrumentalnog solo muziciranja: njegovo glazbalo pjeva! Svaka melodijska linija i fraza oblikovana je prirodnom logikom ljudskog pričanja i disanja, uključujući i ne oponašanje, nego stvaranje tonovima pripadajuće karakternosti i emotivnosti. To je naročito došlo do izražaja u Šostakovičevim izvorno klavirskim Četirima preludijima iz opusa br. 34, u njegovim vlastitim obradama za violinu i klavir. S vrlo profinjenim ukusom i odmjerenošću, Znaider je majstorski ocrtavao i podcrtavao nijanse u oštrim crtama tih glazbenih minijatura, dobrim dijelom i karikatura.



Prije toga Znaider je očaravajućim, a ni u jednom trenutku nametljivim i samodopadnim šarmom ispjevao ljupke kantilene šest stavaka neoklasične Talijanske suite Igora Stravinskog.

Robert Kulek bio mu je ravnopravan partner koji s podjednakom profinjenošću i kristalnom jasnoćom izmamljuje plemenite tonove iz klavirskih tipaka. Doprinos pijanista, kako to i zahtijevaju notni rukopisi Ludwiga van Beethovena, također je bio neprocjenjivo vrijedan u dvije majstorove sonate u a-molu kojima je znalački bila uokvirena cijela večer. Na početku koncerta to je bila Sonata op. 23, a na kraju službenog dijela programa, nakon čega su slijedili već spomenuti dodaci, publika je s izvanrednom pažnjom, što znači i u fantastičnoj tišini, uživala u slavnom Beethovenovu "Kreutzeru", Sonati za violinu i klavir op. 47.



Nastavak niza ovakvih istinski svjetskih glazbenih večeri na najvišoj razini interpretativne kvalitete jamče i sljedeća imena koje je za nastavak sezone osigurala Koncertna direkcija Zagreb.