SNJEŽNE RADOSTI

NE VOLITE GUŽVE, PA TEK SADA IDETE NA SKIJANJE? Saznajte koje su najbolje destinacije, kako spriječiti ozljede i kako se osigurati u slučaju nesreće

 Tom Dubravec / CROPIX

Od kraja prosinca pa tamo sve negdje do kraja ožujka traje jedan od najvećih godišnjih egzodusa Hrvata - masovno se odlazi na različita, bliža ili daljnja skijališta. Oni nešto skromnijih mogućnosti zadovolje se nekim od domaćih skijališta, poput Medvednice ili skijalištima u Gorskom kotaru, a oni koji si to mogu priuštiti, uplaćuju aranžmane u mondenim skijaškim resortima, uglavnom u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Italiji. Alpe su godinama u modi zbog idealne klime, obilja prirodnog snijega te mnoštva dodatnih sadržaja na skijalištima.

Procjenjuje se da će skijališta i ove godine pohoditi najmanje 200 tisuća Hrvata!

Stoga donosimo sve što trebate znati uoči odlaska na skijanje. Otkrivamo koje su najbolje destinacije za ljubavni par, obitelj s djecom ili veliko društvo, a u suradnji s prof. dr. sc. Miroslavom Hašplom, liječnikom naše skijaške reprezentacije na Olimpijskim igrama 2010., donosimo pregled najčešćih ozljeda na skijalištima i kako ih spriječiti.

Uživajte na snijegu maksimalno, bez suvišnih briga i opterećenja!

DOSI - NAJBRŽA PUTNA OSIGURANJA NA INTERNETU



Top skijaške destinacije

Za ljubavni par

Zaljubljeni ste i sa svojom biste boljom polovicom htjeli na savršeno romantično skijanje? Nema problema.

Takvih je odredišta mnogo, a hladne zimske noći nakon skijanja idealne su da se pred kaminom opustite uz čašu kuhanog vina. Mnogo je skijališta koja su idealna za parove, poput St. Antona i Soeldena. Ipak, izdvajamo Ischgl, jedinstveno po tome što ćete stazom prijeći i austrijsko-švicarsku granicu. Iako nudi mir i odmor, Ischgl ima i mnoštvo dobrih barova i diskoteka, tako da je i dobar provod zajamčen.

Soelden

Za društvo

Mnogi vole na skijanje ići u većem društvu, a često su takvi aranžmani i povoljniji u ponudama turističkih agencija. Grupama preporučujemo skijališta poput Nassfelda i tamošnjeg vrlo popularnog Hotela Cube, te Kronplatza i Obertauerna na najvišem prijevoju pokrajine Salzburg u Austriji. Popularno skijalište nudi i niz dodatnih sadržaja poput snowparka s mnoštvom atrakcija te snowboardanja te je popularno među grupama, a odlikuje ga i iznimna mikroklima.

Kronplatz

Za obitelj s djecom

Za obitelji s djecom bitni su, osim same kvalitete skijališta, čimbenici poput sigurnosti i nešto mirnija atmosfera. Iako su gotovo sva skijališta prilagođena potrebama obitelji, Bad Kleinkirchem, Flachau, Altenmarkt, Katschberg te La Villa izdvajaju se kvalitetom ponude. Preporučujemo i odlazak u Madonnu di Campiglio u sjeverno-talijanskoj regiji Trentino, koja se odlikuje vrlo širokom ponudom dodatnih sadržaja, od snowparka i trgovine opremom do hodanja u krpljama, škole skijanja, boardanja...

Flachau







DOSI - NAJBRŽA PUTNA OSIGURANJA NA INTERNETU



Najčešče skijaške ozljede

Skijanje je sport u kojem ozljede nisu rijetkost, a variraju od laganih istegnuća do teških prijeloma mišića i kostiju. Prema riječima jednog od naših najuglednijih ortopeda, prof. Miroslava Hašpla, službenog liječnika hrvatske skijaške reprezentacije na Zimskim olimpijskim igrama 2010., najčešće se ozljede događaju prilikom manjih brzina.

- Uglavnom se radi o ozljedama koljenskog zgloba. Zbog pancerica koljeno je najopterećenije te se lako može ozlijediti. To su ozljede hrskavice, oba meniskusa te koljenskih ligamenata - kaže prof. Hašpl. Objašnjava kako nisu rijetkost i lomovi gornjeg ruba potkoljenice, a uslijed nezgodnih padova zna doći i do lomova bedrene kosti. Osim kostiju, pucaju i mišići, pogotovo kod rekreativaca koji nisu u vrhunskoj kondiciji kao sportaši te nisu dovoljno istegnuti prije odlaska na skijašku stazu.

Drago Sopta / CROPIX

Prof. Miroslav Hašpl

Iako su najčešće ozljede donjeg dijela tijela, prof. Hašpl susretao se i s ozljedama gornjih ekstremiteta. Stradavaju podlaktice, laktena i palčana kost, a česta su i iščašenja ramena. Zna doći i do iščašenja zgloba ključne kosti. Kod vrlo teških padova nisu isključene ni ozljede glave, o čemu najbolje govori primjer višestrukog prvaka Formule 1 Michaela Schumachera koji je izletio sa skijaške staze, pri čemu je glavom snažno udario u stijenu i pao u duboku komu. No, takve su ozljede ipak, srećom, u manjini.

Prof. Hašpl napominje da bi skijaši rekreativci s pripremama trebali početi već nekoliko mjeseci prije skijanja kako bi minimalizirali mogućnost ozljeđivanja. Dobar pripremni trening su različite vježbe snage, jogging, vožnja biciklom, ali i teretana, no potrebno je raditi i vježbe koje utječu na sposobnost percepcije, poput trčanja s naglim promjenama strane. Također je jako bitna profesionalna oprema, to je nešto na čemu se definitivno ne bi trebalo štedjeti. Pancerice moraju biti dobro vezane i utegnute, odnosno ne smiju biti ni prečvrste ni prelabave, a moraju biti i adekvatne veličine. Ozljede se, osim kod padova, često događaju i kada skijaši nalete jedni na druge pa je potrebno paziti i na druge na stazi.

Kao i kod drugih ozljeda, i skijaške se ozljede često događaju na glupe načine. Ne pazi se dovoljno, majka se okrene da vidi kako je dijete i ono naleti na nju i slično. Zanimljivo, najviše nesreća događa se pri malim brzinama, kada čovjek nije dovoljno oprezan. Dođe na kraj staze, opusti se i polomi se do te mjere da je to teško gledati - kaže ugledni stručnjak.







Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 09:29