NOVO 05:37 - Barack Obama pobijedio je na jednim od najvažnijih izbora u novijoj američkoj povijesti.
Današnji su se predsjednički izbori bavili pitanjem nove raspodjele novca i moći u američkom društvu, pitanjem socijalne pravde, i pitanjima elementarne slobode i ljudskih prava.
Paradoksalno govoreći, paradoksalno zato što se 60 posto birača izjasnilo da je ekonomija najvažnije izborno pitanje, ovi izbori uopće nisu bili o ekonomiji.
Jer, američka je ekonomija u relativno lošem stanju (premda mnogo boljem nego većina europskih, i značajno boljem nego prije četiri godine).
No, u zemlji s 23 milijuna nezaposlenih, nemoguće je relativno uvjerljivo pobijediti na izborima, ako su se glasači uistinu izjašnjavali o ekonomskoj politici.
Današnji su izbori, zapravo, bili izbori o identitetu Sjedinjenih Država.
Barack Obama simbolizira Ameriku slobode, Ameriku jednakih šansi, Ameriku najvećih ljudskih prava: onu Ameriku, kakvu smo zavoljeli čitajući Plodove gnjeva ili 1919., i slučajući Dylana i Springsteena.
Mitt Romney simoblizirao je, pak, Ameriku bahatosti i prezira (podsjetimo, riječ je o predsjedničkom kandidatu koji se javno odrekao 47 posto svojih sugrađana); Romney je simbolizirao Ameriku kojom vlada nekontrolirani financijski kapital; Romney je simbolizirao i Republikansku stranku, koja se, nažalost, polako pretvara u esktremističku organizaciju i kada je riječ o ekonomiji, i kada je riječ o temeljnim svjetonazorskim vrijednostima.
Pobjeda Baracka Obame povijesno je važna i za Sjedinjene Države, i za veći dio svijeta.
No, ovi su izbori pokazali i da su Sjedinjene Države politički jako, jako podijeljene, znatno podjeljenije nego prije četiri godine, što znači da će predsjedniku Obami biti još teže voditi najveću svjetsku silu, i da će biti prisiljen na još više kompormisa nego u prvom mandatu.
04:03 - Par minuta poslije pola četiri ujutro (po hrvatskom vremenu) objavljeno je da je Barack Obama pobijedio u Pennsylavaniji. Ta je informacija izazvala euforični aplauz u predsjednikovu stožeru u Chicagu. Dvadeset elektorskih glasova iz Pennsylvanije značili su da se Obanim plan igre ostvaruje, dok je, istodobno, propao Romneyev pokušaj da u zadnji tren, snažnim oglašavanjem i osobnim posjetom, ipak preuzme Pennsylavaniju.
Porazom u Pennsylavaniji Romney se još više udaljio od Bijele kuće.
Pennsylvanijski je slučaj, međutim, važan i zbog drugog, rasnog razloga.
Izvještaji govore da je odziv birača u pojedinim pennsylvanijskim gradovima bio iznimno visok, veći čak nego na prošlim izborima. Radilo se o odzivu crnačkih birača. Crnački birači su, dakle, obranili Pennsylvaniju za Baracka Obamu.
Sličan se uzorak glasovanja dogodio i u nekim drugim državama, vjerojatno i u Floridi, samo što se ondje ne radi samo o crncima, nego o crncima i o latinoamerikancima.
Čini se da rasno pitanje postaje jedno od najvažnijih na ovim predsjedničkim izborima.
I dok je svaki glas za Baracka Obamu dobrodošao zbog mnogo očiglednih razloga, sasvim sigurno nije dobro ako se američki predsjednik bira i po rasnom načelu.
02:45 - Poslije 54 posto prebrojanih glasova, oko dva i deset po našem vremenu, Mitt Romney vodio je u Floridi s točno jedan posto glasova razlike. Tijekom večeri iz njegova su stožera poručivali da su vrlo zadovoljni razvojem događaja u toj državi.
Međutim, rezultati izlaznih anketa u Floridi pak daju jednopostotnu prednost Baracku Obami.
Zašto je Florida ovdje značajna? Ne toliko zbog konačnog rezultata, kao, primjerice, 2000-godine, kada je George Bush pobijedio Ala Gorea za točno 537 glasova, I tako postao američki predsjednik, nego zbog uloge Floride u Romneyevoj izbornoj arhitekturi.
Naime, velika većina medija i agencija za istraživanje javnog mišljenja republikancima su već pripisali 29 elektorskih glasova sa Floride. Bez tih glasova Romneyeva kandidatura nema nikakve šanse.
Kada bi se realizirale prognoze izlaznih anketa, Romney bi morao priznati poraz odmah poslije proglašavanja konačnog ishoda u Floridi.
Za republikanskog kandidata, iz čijeg stožera, razumljivo, stalno ponavljaju kako je on pripremio samo jedan, pobjednički govor, od presudne je važnosti da osvoji Floridu.
----------------------------------------------------------
James Carville, američki politolog, politički komentator i istaknuti aktivist Demokratske stranke u jedan i petnaest (po našem vremenu), kada su počeli stizati prvi rezultati, na CNN-u je ponovio svoju večernju mantru: 'Ako Romney izgubi Virginiju, on je gotov!'
SVE O AMERIČKIM IZBORIMA PROČITAJTE U SPECIJALU JUTARNJEG!
Birališta u Virginiji, jednoj od swing states (država u kojima se nije mogao točno predvidjeti ishod izbora) zatvorena su u jedan ujutro po našem vremenu. Pemda su prve izlazne ankete pokazale da su Obama i Romney izjednačeni s 49 posto, preciznija sociodemografska analza tih anketa indicira da bi Romney doista mogao izgubiti Virginiju, tradicionalno republikansku državu, sve do proših predsjedničkih izbora, na kojima je Barack Obama pobijedio Johna McCana s šest posto glasova razlike.
Primjerice, Obama iznimno dobro stoji u onim dijelovima Virginije s pretežno crnačkom populacijom, poput washingtonskih predgrađa. Moguće je,d akle, da u Virginiji, u kojoj glasuje samo 21 posto bijalaca – kršćana, odluči rasno pitanje.
Ako Romney uistinu izgubi Virginiju (a u vrijeme pisanja ovoga teksta, oko pola dva ujutro, u Demokratskom su stižeru bili prilično uvjereni u pobjedu u toj državi), sasvim je moguće da se pokaže kako je Carville bio u pravu.
Naime, prema posljednjim projekcijama utjecajnog portala Politico.com, Obama, uključujući i Vriginiju, dobiva čak 301 elektorski glas: 13 virginijskih elektora minimum je potreban Romneyu da bi ostao u utrci, i da bi se nadao velikim iznenađenjima u Ohiu i Pennsylvaniji, koja bi mogla okrenuti izbornu noć u njegovu korist.