Josipović za Jutarnji: To je tek početak, nadu treba pretvoriti u optimizam, optimizam u akciju, akciju u rezultat, u uspjeh!

Da koje je Hrvatska rekla Europskoj Uniji potvrđuje kontinuitet proeuropskog opredjeljenja građana, od samog nastanka hrvatske države pa do danas. Istina, bilo je trenutaka kada je podrška ozbiljno padala. Ali rezultat referenduma pokazuje da je europska Hrvatska imala i ima stabilnu podršku i da nije pokleknula pred iskušenjima gospodarske krize, nezadovoljstva unutarnjom politikom, haaškim frustracijama…

Osobno, nikada nisam sumnjao u mudrost demokratske većine i europsku budućnost Hrvatske. Svakako, treba zahvaliti i svim građanima koji su sudjelovali u raspravi o EU i izašli na referendum. Treba zahvaliti i onima koji su glasovali PROTIV. I oni su svojim glasom pokazali brigu za budućnost zemlje.

Nepotrebni strahovi

Za Hrvatsku, posebice za vladu, sadašnju i neku buduću, rezultat referenduma velika je i teška obaveza da nastavi s reformama i Hrvatsku u cijelosti učini kompatibilnom visokim standardima u svim područjima života. Samo tako moći će izaći i pred građane koji su glasovali PROTIV i reći im kako su nepotrebno strahovali od Europe.

Važno je da Hrvatsku, a posebno ne vlast, ne obuzme pretjerani eurooptimizam, očekivanje da će EU sam po sebi biti lijek za sve naše slabosti. Od Europe će za nas biti koristi onoliko koliko budemo dobro radili. Isto tako, sindrom “lako ćemo” ne smije dovesti do toga da zaboravimo obveze koje smo preuzeli u pregovorima, da stanemo s reformama. Kao poželjnu poziciju predložio bih eurorealizam, poimanje EU kao velike prilike koju tek treba iskoristiti pameću, kreativnošću i napornim radom. Referendum je početak nove, zadnje i odlučne faze našeg puta u EU.

Treba nastaviti prilagođavati naš pravni sustav često vrlo promjenjivim normama EU, odlučno ga provoditi u praksi i učiniti sve da države članice u primjerenom roku ratificiraju ugovor koji smo tako ponosno potpisali u Bruxellesu. Opći politički okvir vladajuće koalicije, Plan 21, Vlada mora pretočiti u niz konkretnih reformi od kojih neke nisu neposredna obveza iz pregovora s EU, ali bez kojih teško možemo zamisliti uspjeh na europskoj sceni. Dugoročno gledano, možda su najvažnije reforme državne i lokalne samouprave te znanosti i obrazovanja.

Servis za građane

Uprava, koja je s jedne strane instrument državne vlasti u provođenju politike, s druge je najvažniji servis za građane i gospodarstvo. Kompromisi s lokalnom autarkijom neće biti održivi. Znanost i obrazovanje u suvremenom su društvu najvažnije poluge razvoja.

Ključno je da novi propisi ne budu skup nerealnih želja, već ambiciozan i ostvariv projekt koji bi Hrvatsku, poput nekada Finske, izbacio prema vrhu znanja potrebnih za oštru utakmicu na svim područjima, od gospodarstva do ekologije i tehnološkog razvoja. Izdvajanje ova dva područja možda je subjektivno, ali ne sugerira zaborav problema koje imamo u pravosuđu, zdravstvu, kulturi, poljoprivredi, industriji…

Samopoštovanje i nada

Naši su građani potvrdili svoju volju za europsku Hrvatsku u trenucima kada je gospodarska kriza u Hrvatskoj i dužnička kriza u EU ili na samom vrhuncu ili mu se približava. Svakako, to je pozitivan znak zrelosti i društva i države u Hrvatskoj koji treba iskoristiti za reforme i izlazak iz krize.

Danas sam u izjavama ili napisima za više medija istaknuo: rasprava pred referendum jasno je pokazala da se euroskepticizam najčešće temelji na nezadovoljstvu stanjem u zemlji. EU je više od pukog zajedničkog tržišta, to je zajednica vrijednosti. Vidjeli smo kako su nam već i početni uspjesi uspostave vladavine prava vratili samopoštovanje i nadu. To je tek početak, nadu treba pretvoriti u optimizam, optimizam u akciju, akciju u rezultat, u uspjeh! Hoćemo uspješnu, europsku Hrvatsku!