TVRDOGLAVE ČINJENICE

Je li Robert Kopal prava osoba za ukazivanje na manipulacije u političkim procesima?

Zbog vrijednosno-metodološke ambivalencije HDZ-a lov na “fake news” je uzaludan. Danas ih kritiziraš, sutra izgovaraš 
 Tomislav Krišto / CROPIX

Riječ tjedna u Hrvatskoj definitivno je “fake news”, bilo kao tumačenje skandala s lažnim lascivnim slikama potpredsjednika Vlade, bilo kao osnovica za vehementni napad čelnika Živog zida na novinarku Jutarnjeg lista koja je pisala o financijskim nepravilnostima njihove stranke, bilo kao povod za bizaran intervju ministrice kulture o dosezima slobode izražavanja u virtualnom svijetu.

Pritom je jasno kako se radi o još jednoj uvezenici sa zapada, ne samo u lingvističkom pogledu. Problemom informacijskih manipulacija kao oružja političke borbe stručna se, pa i šira, javnost u SAD-u i razvijenijim državama Europske unije bavi već dugo. Tema je uz tradicionalno kašnjenje stigla i u Hrvatsku, pa se - također tradicionalno - sada ovdje uporabljuje nekritički i nerezonski, kao ultimativni politički argumentum ad nauseam. U toj najnovijoj političkoj fiksaciji vrlo primijećeni su bili i televizijski nastupi Roberta Kopala, informatičkog stručnjaka i aktualnog premijerova savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Prvenstveni razlog Kopalovih istupa u medijima bila je već spomenuta afera s lažiranim fotografijama Tomislava Tolušića i uloga sigurnosno-obavještajnog aparata u njoj, no Plenkovićev savjetnik pritom je iznio vrlo precizno objašnjenje ugroze koju “fake news” i sve ostale vrste dezinformacija imaju na demokratski poredak.

“Ako vi uspijete dezinformacijama zaljuljati volju nacije, i onda se temeljem toga izabere nekog premijera, pitanje je predstavlja li taj izbor legitimnu volju građana”, objasnit će Kopal. I u pravu je. Manipulacije doista dovode u pitanje legitimitet demokratskog procesa.

No, Kopal možda baš i nije najbolja osoba da upozorava na taj problem.

Naime, prije nekoliko mjeseci Jutarnji list otkrio je detalje iz istrage koju je USKOK vodio o tvrtki koja je za HDZ obavljala usluge internetskog marketinga 2014. godine. Istraga se vodila zbog sumnji na izvlačenje pedesetak milijuna kuna iz niza poduzeća, no cijela priča dobila je političke konotacije nakon što su neki od osumnjičenih posvjedočili o tome što su radili u sklopu predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović.

Među ostalim, ispitanici, inače članovi internetskog tima nogometnog kluba Dinamo, ispričali su kako su za potrebe HDZ-a i njegove kandidatkinje vršili i proaktivno djelovanje prema političkim protivnicima, kao što je, primjerice, “stavljanje negativnih komentara na stranice političkih protivnika, kao i na razne druge medijske internetske stranice”.

Ukratko, radi se o trolanju, čiji su razmjeri omasovljeni potezima poput preuzimanja Facebook Grupe “Uživo iz zagrebačkih tramvaja” s više od sto tisuća pratitelja, koja je preimenovana u “Uživo iz slučajne države” i iskorištena za plasman negativnog sadržaja o tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću i premijeru Zoranu Milanoviću.

Iako dosad nema spoznaja da su se na taj način plasirale dezinformacije, evidentno je kako se radi o manipulaciji javnim mnijenjem, a posebno pratiteljima grupe koji se nisu prijavili za sadržaj kakav je nakon HDZ-ove intervencije u njoj plasiran. Ukratko, služeći se Kopalovom analogijom, sada bi zbog tih manipulacija netko mogao propitkivati demokratsku legitimnost izbora Kolinde Grabar-Kitarović, posebno s obzirom na to da je razlika između nje i Ive Josipovića iznosila tek 32 tisuće glasova.

A čovjek zadužen za političku analitiku u timu tadašnjeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka zvao se upravo - Robert Kopal. Pritom, nema dokaza da je Kopal bio osobno uključen u HDZ-ovu trolovsku operaciju, no neosporno je uživao poziciju osobe od povjerenja tadašnje stranačke vrhuške.

Prilikom Karamarkova neuspješnog pokušaja preslagivanja parlamentarne većine bez Mosta, mediji su izvještavali o Kopalu kao zamjeni za Vlahu Orepića na poziciji ministra unutarnjih poslova.

No, Karamarko je propao, pa je Kopal nakon određenih dobro odrađenih zadataka za novog šefa stranke Andreja Plenkovića osvanuo na poziciji glavnog analitičara HDZ-a, premijerova savjetnika i velikog borca protiv izvještajnih manipulacija u političkom procesu. Pitanje o tome koju varijantu Roberta Kopala treba smatrati vjerodostojnom izlišno je. Osnovni postulat HDZ-ove dugovječnosti na hrvatskoj društvenoj sceni upravo je u sposobnosti stranke da kontinuirano metamorfozira u svoju potpunu suprotnost i natrag.

Cijela povijest HDZ-a upravo je povijest takvih kopernikanskih obrata, poput onog gdje ista stranka na vlasti uz fanfare donese ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, onda iz oporbe diže narodnu pobunu zbog izručenja hrvatskih generala na temelju tog istog zakona, a onda opet iz pozicije vlasti ta izručenja i suradnju pokazuje kao svoj politički uspjeh.

Paradoksalno, Kopalova informativno/dezinformativna mijena utoliko je tek dokaz nepromjenjivosti HDZ-ove vrijednosno-metodološke ambivalencije. U tim okolnostima lov na “fake news” uistinu je uzaludan posao. Danas ih kritiziraš, sutra ih izgovaraš...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 02:23