INFOGRAFIKA Obami su pobjedu donijeli mladi, crnci, žene, urbana populacija i Hispanci

WASHINGTON - Prosječan Amerikanac, bijeli protestant srednjih godina i iz srednje klase, izgubio je ove izbore. Baracka Obamu su po drugi put za predsjednika SAD-a izabrale manjine, koje su se redom okupile oko istog kandidata.

Amerika se rascijepila, ocjenjuju redom analitičari: u nikad podjeljenijoj zemlji na jednoj strani su imigranti, crnci i Latinosi, mladi, žene i siromašni, a na drugoj stari, bogati muškarci.

Tipičan birač kakvom Obama duguje pobjedu crna je 27-godišnjakinja, ateistkinja, koja je završila fakultet ali jedva zaradi 4000 dolara mjesečno, pokazuju podaci CNN-ove izlazne ankete, koja je precizno snimila američko biračko tijelo koje je odlučilo o novom američkom predsjedniku za iduće četiri godine.

Vole ga žene

Obamu žene više vole, a ne vole ga bijeli muškarci. Demokratski kandidat dobio je glasove svega 35 posto bijelih muškaraca, koji su velikom većinom od 60 posto glasali za republikanca. Nasuprot Obaminoj crnoj djevojci skromnih prihoda, tipičan glasač Mitta Romneya 45-godišnji je bijelac dobrog imovnog stanja, praktični vjernik, najčešće protestant. Tipičan republikanski glasač je, dakle, WASP-ovac, bijeli anglosaksonski protestant, član dominantne društvene grupe koja drži sve ključne položaje u ekonomiji i politici Sjedinjenih Država.

Jeftini rad

U zemlji čije gospodarstvo i dalje počiva na jeftinom radu imigranata, u kojoj su za iste poslove žene još uvijek slabije plaćene od muškaraca a crnaca ima više u zatvorima nego na fakultetima, predsjednik je izabran zahvaljujući glasovima doseljenika, žena i Afroamerikanaca. Romney je ušao u povijest američkih izbora kao prvi kandidat koji je ikad izgubio američke izbore a da je imao tako visoku podršku bijelaca.

I Barack Obama po drugi put se upisao u povijest, sada kao prvi američki predsjednik još od Franklina Roosevelta koji je osvojio drugi mandat usprkos visokoj nezaposlenosti i gospodarskoj neizvjesnosti. Prvi crni predsjednik SAD-a osvojio je drugi mandat zahvaljujući paktu s manjinama: s crnim Amerikancima, Latinoamerikancima, mladim ljudima i neudatim ženama. Dvije trećine neudatih žena, bijelih i crnih, glasalo je za njega, kao i veliki broj bijelih dobro obrazovanih žena.

Za republikance su starci i vjernici, za demokrata mladi i ateisti. Romney je dobio natprosječnu podršku među starijima od 60 godina, kao što Obamu podržava većina mladih. Vjernici su listom dali glas republikanskom kandidatu: za Romneya je glasalo 57 posto protestanata i oko polovine katolika. Većina praktičnih vjernika, bez obzira na kofesiju, glasala je ipak za Romneya.

Manje bijelaca

U odnosu na izbore iz 2008. godine, sve analize ukazuju da se biračko tijelo dodatno polariziralo: prema podacima Edison Media Researcha koji je napravio izlaznu anketu za CNN i još nekoliko TV kuća, u ove četiri godine Obami je pala popularnost među bijelcima sa 43 na 39 posto a porasla među Latinoamerikancima, sa 67 na 71 posto, što je važno jer je u ove četiri godine povećan udjel Latinoamerikanca u stanovništvu na 10 posto. Pritom se Romneyeva “izborna baza” smanjila, jer udio bijelaca u izbornom tijelu pada, s 87 posto koliko ih je bilo 1992. na današnjih bitno nižih 72 posto.

No barem u jednom ublažene američke podjele: Obama je i dalje iznimno popularan među mladima, pa je 60 posto mlađih od 30 glasalo za njega. Ako već ne i posao, mladi su barem dobili svog predsjednika.