BRISELSKI POUČAK

Hrvatsko predsjedanje Unijom moglo bi se suočiti s neplaniranim izazovima

Hrvatska nije sigurna čime će se sve morati baviti za svoga predsjedanja jer će mnogo toga ovisiti o uspjehu Rumunjske i Finske koje su na čelu EU prije nas
 Davor Pongračić / CROPIX

Hrvatska vlada usvojila je Akcijski plan za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine. U tom planu uglavnom se tumači što je to rotirajuće predsjedanje, koje su zadaće, okvir djelovanja i drugi uglavnom logistički izazovi. Te su pripreme nužne za uspješno predsjedanje Unijom, u čemu je i nevidljivi dio posla izuzetno važan.

Po čemu će se pamtiti naše predsjedanje Unijom ovisit će o mnogočemu, od protokola, prevoditelja, osiguranja pa sve do promocije kulinarskih vrijednosti. No, kako je praksa pokazala, najviše će se pamtiti po odlukama i političkim događajima koji će obilježiti tih šest mjeseci EU. I tu su pravi izazovi za Hrvatsku. Neki su predvidljivi, ali mnogi nisu. A upravo bi ti neplanirani izazovi za Hrvatsku mogli biti i najteži teret.

Hrvatska još nije predstavila svoje prioritete tijekom predsjedanja Unijom, ali brojna ministarstva su u stalnim konzultacijama i s institucijama EU i s drugim državama kako bi se i to utvrdilo što prije i što preciznije. Određeni prioriteti su već zadani takozvanim prioritetima trojnog predsjedanja. U ovom slučaju su to zajednički prioriteti Rumunjske, koja sada predsjeda, Finske, koja će predsjedanje preuzeti 1. srpnja, te Hrvatske, koja predsjeda Unijom u prvoj polovici sljedeće godine. Ovi prioriteti “Trojnog predsjedanja” su prilično opširni. Iz njih je vidljivo da će, što se događaja u Hrvatskoj tiče, najvažniji biti summit EU - zapadni Balkan.

To je svakako važna tema, bit će to velik summit, a i medijski će biti atraktivno. Međutim, ako se u sljedećih godinu dana nešto bitno ne promijeni unutar EU o proširenju, Hrvatskoj će biti teško postići bilo kakav uspjeh u promicanju daljeg proširenja Unije. Bugarska je organizirala sličan summit, ali, u najmanju ruku, s ograničenim uspjehom.

Najveći dio pripreme takvog summita odnosio se na formulu kako pozvati Kosovo a da se osigura i sudjelovanje Srbije te Španjolske. Što se sadržaja tiče, s tog summita se manje pamti izjava da EU ostaje privržen nastavku proširenja, a više hladan tuš francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je poručio kako je “EU pogriješio u prošlosti jer se previše bavio proširenjem” te da sada više neće ponavljati takvu pogrešku. Nakon tog summita u Sofiji proces proširenja nije ubrzan, nego je dodatno usporen.

Hrvatska računa da će se situacija promijeniti nabolje nakon europskih izbora pa će naše predsjedanje Unijom biti dobra prilika za davanje zamaha proširenju, što je i u nacionalnom interesu Hrvatske. Hrvatska danas nije sigurna čime će se sve morati baviti jer će mnogo toga ovisiti o uspjehu Rumunjske i Finske koje predsjedaju prije nas. Rumunjsko predsjedanje prolazi u znaku unutarnjih sukoba i kritika koje Europski parlament i Komisija upućuju prema Bukureštu zbog kršenja načela vladavine prava.

A upravo je jačanje tih načela trebalo biti jedan od prioriteta toga predsjedanja. Finska je tek u nedjelju imala parlamentarne izbore i pitanje je hoće li imati vladu i kakvu će vladu imati do 1. srpnja, kada počinje predsjedanje. Čak su tri stranke gotovo izjednačene prema rezultatima izbora, na kojima su Socijaldemokrati relativni pobjednici. No, kako je Finska uređena država, a primjećuje se da se u pripreme za predsjedanje uključuju osobe koje u tome imaju iskustva, jer je ta država već nekoliko puta imala tu čast, s logističkog aspekta Finskoj neće biti problem odlično odraditi posao.

No, uspjeh finskog predsjedanja mjerit će se po tome hoće li postići kompromis o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. te hoće li uspjeti “pošteno posredovati” u izboru predsjednika Europske komisije. U ovom slučaju nije isključena oštra borba jer mnoge vlade najavljuju da neće tek tako pristati na to da vodeći kandidat političke skupine koja osvoji najviše mjesta u Europskom parlamentu bude nasljednik Jeana-Claudea Junckera.

S druge strane, ni Brexit nije gotov iako se vjerovalo da će se to dogoditi tijekom rumunjskoga predsjedanja. Hrvatska se treba nadati da će Finska uspjeti u ovome, da će hrvatsko predsjedanje doista biti glatki početak novog ciklusa rada EU institucija s novim prioritetima. U slučaju da se neka od ovih pitanja, ili sva, prenesu na sljedeću godinu, Hrvatska će se morati baviti njima i u tom će slučaju sve što je planirano kao prioritet pasti u drugi plan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:27