SISAK - Dabrovi su došli do Siska. Kada su prije desetak godina godine stručnjaci iz Hrvatske i Njemačke započeli akciju udomljavanja dabrova u Hrvatskoj, nitko nije očekivao da će se tako brzo i odbor udomiti i proširiti na cijelo područje središnje Hrvatske.
Prije 13 godina, na području Žutice kod Ivanić Grada na slobodu je pušteno 47 jedinki dabrova, godinu dana kasnije u rukavce Drave kod Legrada zdomljeno je 29 dabrova, a 1998. dabrovi su udomljeni i u Česmu. Sada, 13 godina nakon doseljenja prvih dabrova u Hrvatsku, ove se tajnovite životinje viđaju u mnogim rijekama Hrvatske.
Viđeni su na Kupi kod Šišljevića i slovenskog Črnomelja, udomili su se u jezeru dvorca Kerestinec, a svoj dom pronašli su i u Turopolju. Kako doznajemo prvi su dabrovi u Turopolju viđeni u jezeru kazneno-popravnog doma Turopolje. Bilo je to 1998. godine. Iste su godine viđeni na obali rijeke Odre kod vikendaškog naselju Selce.
Prije pet godina i ekipa Jutarnjeg lista krenula je u 'lov' na dabrove na rijeci Odri kod naselja Selce. Pronašli smo specifično nagrižena stabla, humkolike nastambe, mještani su nam pričali o svakodnevnim susretima s tim životinjama na rijeci, no dabru ni traga. Zato se fotoreporteru Miroslavu Kišu posrećilo pet godina kasnije.
Veliki pimjerak dabra 'pozirao' mu je ovog tjedna na rijeci Odri kod Grede nadomak Siska. Pronašli smo i nekoliko dabrovih skloništa. Ulaz u jazbinu je ispod razine vode, a na obali je humak od granja i zemlje. Takvim humcima dabrovi zapravo kumfliraju ventilacijski otvor svoje jazbine. U zaklon uvijek ulaze ispod vode, a imaju zbog sigurnosti visse ulaza.
Na rijeci Odri, koja je mirna i ima jakon puno zaklona, rupa i rukavaca, darovi ne grade brane. Za hranu koriste zeljasto bilje u rijeci i na obali, te koru mekog drveća, prije svega vrba. Nikome ne čine štetu i kako osim čovjeka nemaju prirodnog neprijatelja, projekt vraćanja dabrova u Hrvatsku u potpunosti je uspio, to svjedoči i činjenica da su se sami proširili tako velikim prostorom.
Dabrovi su prije više od 100 godina iskorijenjeni u Hrvatskoj i ljubitelji prirode sretni su što su se dabrovi naselili na područje rijeke Odre, ističući kako te životinje svojim hranjenjem zapravo čiste korito te rijeke koje je sve više zatravljeno.
Mate Piškor/EPEHA
Prije 13 godina, na području Žutice kod Ivanić Grada na slobodu je pušteno 47 jedinki dabrova, godinu dana kasnije u rukavce Drave kod Legrada zdomljeno je 29 dabrova, a 1998. dabrovi su udomljeni i u Česmu. Sada, 13 godina nakon doseljenja prvih dabrova u Hrvatsku, ove se tajnovite životinje viđaju u mnogim rijekama Hrvatske.
Viđeni su na Kupi kod Šišljevića i slovenskog Črnomelja, udomili su se u jezeru dvorca Kerestinec, a svoj dom pronašli su i u Turopolju. Kako doznajemo prvi su dabrovi u Turopolju viđeni u jezeru kazneno-popravnog doma Turopolje. Bilo je to 1998. godine. Iste su godine viđeni na obali rijeke Odre kod vikendaškog naselju Selce.
Prije pet godina i ekipa Jutarnjeg lista krenula je u 'lov' na dabrove na rijeci Odri kod naselja Selce. Pronašli smo specifično nagrižena stabla, humkolike nastambe, mještani su nam pričali o svakodnevnim susretima s tim životinjama na rijeci, no dabru ni traga. Zato se fotoreporteru Miroslavu Kišu posrećilo pet godina kasnije.
Veliki pimjerak dabra 'pozirao' mu je ovog tjedna na rijeci Odri kod Grede nadomak Siska. Pronašli smo i nekoliko dabrovih skloništa. Ulaz u jazbinu je ispod razine vode, a na obali je humak od granja i zemlje. Takvim humcima dabrovi zapravo kumfliraju ventilacijski otvor svoje jazbine. U zaklon uvijek ulaze ispod vode, a imaju zbog sigurnosti visse ulaza.
Na rijeci Odri, koja je mirna i ima jakon puno zaklona, rupa i rukavaca, darovi ne grade brane. Za hranu koriste zeljasto bilje u rijeci i na obali, te koru mekog drveća, prije svega vrba. Nikome ne čine štetu i kako osim čovjeka nemaju prirodnog neprijatelja, projekt vraćanja dabrova u Hrvatsku u potpunosti je uspio, to svjedoči i činjenica da su se sami proširili tako velikim prostorom.
Dabrovi su prije više od 100 godina iskorijenjeni u Hrvatskoj i ljubitelji prirode sretni su što su se dabrovi naselili na područje rijeke Odre, ističući kako te životinje svojim hranjenjem zapravo čiste korito te rijeke koje je sve više zatravljeno.
Mate Piškor/EPEHA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....