Nakon agresije i rata Hrvatskoj je preostalo suočavanje s dugogodišnjom devastacijom industrije i proizvodnje hrane koja je provedena po unikatnim modelima privatizacije.
Mnogi su slušali savjete iz nadležnog Ministarstva o gradnji megalomanskih štala za mliječne krave, koje su gradile i opremale tvrtke stranačkih simpatizera, a u jednoj od avantura kupnji austrijskih junica za te farme rodila se i jedna ideja koja će promijeniti živote stotina seljaka.
Nakupci i prekupci stoke namirisali su dobar biznis obilazeći europske farme kada su vidjeli da se mnogi stočari bave i uzgojem afričkih nojeva.
Ideja o uzgoju nojeva svidjela se tadašnjem HSS-ovu vodstvu Ministarstva poljoprivrede koje je sa svojim službama organiziralo brojne prezentacije uzgoja nojeva, uz stručnu analizu svih blagodati koje seljacima može donijeti ta visoka afrička ptica.
Tako je početkom 2003. u prostoru bivše klaonice svinja, u sklopu Kaznionice Lipovica, otvorena prva klaonica nojeva u Hrvatskoj. Već prve godine oko 400 poljoprivrednika odlučilo se za njihov uzgoj.
Jedna od njih je Kata Kolarić (69), bankarska službenica iz Zagreba, koja je nakon odlaska u prijevremenu mirovinu svoje zlatno životno doba odlučila provesti na svojoj farmi nojeva koju je napravila na obiteljskom imanju u selu Kozarica nedaleko od Novske. Njezina farma danas je posljednja farma nojeva u Hrvatsku.
- Kada je prva obitelj došla kod mene, jako su mi se svidjeli jer su doista simpatične, znatiželjne i neobične ptice. Proučila sam svu dostupnu literaturu i vidjela da se od noja doista sve može iskoristiti - rekla je Kolarić za Jutarnji.
Što je Kolarić natjeralo da odustane od uzgoja nojeva za meso i kako danas izgleda život na njezinoj farmi, pročitajte u subotnjem izdanju Magazinu Jutarnjeg lista.