CITY BREAK

Spoj starog i modernih tehnologija: u Šibeniku smo ušli u vremenski stroj i otputovali u prošlost

Odlučili smo napokon bolje upoznati jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu, Krešimirov grad, grad Dražena Petrovića...
Pogled na Šibenik s tvrđave svetog Mihovila
 Lana Mindoljević/

Kako provesti vikend ispunjen poviješću, razgledavanjem, uz miris mora, finu hranu i nešto zelenila za dušu? Nakon kraćeg razmatranja opcija, plan je pao - idemo u Šibenik. Nekako mi je, priznajem, uvijek prolazio ispod radara. Split dobro znam, u Zadru sam bila više puta, a taj Šibenik između uvijek preskočim, produžim dalje, ne pridajem mu pažnju i šansu da me osvoji.
Ovaj put odlučili smo to ispraviti. Imamo vikend posvećen samo Šibeniku, gradu s čak dva UNESCO-ova spomenika, njegovim nevjerojatnim povijesnim pričama, impresivnim tvrđavama koje vode u neku drugu dimenziju, slikovitom starom jezgrom i katedralom punom legendi i čuda.

image
Katedrala svetog Jakova
Niksa Stipanicev/Cropix

Jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu, Krešimirov grad, grad Dražena Petrovića... Grad koji posljednjih godina doživljava ubrzani turistički razvoj zaista je zaslužio da ga bolje upoznamo.
image
Pogled n grad sa plaze Banj
Niksa Stipanicev/Cropix

Jedna od najuzbudljivijih priča koju smo htjeli doznati iz prve ruke jest ona u šibenskim tvrđavama. Ima ih čak četiri, a posljednjih se godina obnavljaju i revitaliziraju uz pomoć sredstava iz Europske unije. Tri su dovršene, a četvrta se, prema planu, treba otvoriti ove jeseni.

Cijene ulaznica i radna vremena

Od početka ožujka do kraja listopada, ulaznica za tvrđavu sveti Mihovil stoji 60 kuna, a za Barone 40 kuna, no može se kupiti objedinjena ulaznica za obje, po cijeni od 70 kuna. Izvan sezone cijene su točno upola niže, a pravo na popust imaju djeca i studenti. Obilazak je moguć od ponedjeljka do nedjelje, od 9 do 20 sati, uz posljednji ulazak pola sata prije zatvaranja.
Cijena obilaska tvrđave sveti Nikola je 95 kuna u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu, a u dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu, ona iznosi 130 kuna. Popust, prema cjeniku, imaju razne skupine, popust djece, studenata, osoba s invaliditetom... Cijena ulaznica uključuje brodski prijevoz od šibenske rive do tvrđave, kroz kanal svetog Ante, pratitelja na brodu i na tvrđavi, korištenje audiovizualnih mobilnih vodiča sa slušalicama, te povratak u Šibenik. Obilasci su mogući od 1. svibnja do 10. listopada, a brod vozi od dva do četiri puta dnevno, ovisno o sezoni.
Obilazak katedrale svetog Jakova ne naplaćuje se, a ulazak u muzej Civitas Sacra, interpretacijski centar katedrale sv. Jakova, stoji 30 kuna.


Zato ne gubimo časa i prvo je odredište našeg izleta tvrđava svetog Nikole, koja je od 2017. pod zaštitom UNESCO-a, a do koje se dolazi brodom kroz kanal svetog Ante.
image
Tvrđava svetog Nikole, Šibenik
3k Cinema/JU Priroda Šibensko-kninske županije

Taj je kanal, jedini morski pristup gradu, posljednjih godina također uređen, pa se tako uz njegovu lijevu obalu, gledano iz smjera Šibenika, može uživati u šetnici dugoj nešto više od četiri kilometra, vidikovcima, a posebna su atrakcija crkvica u pećini i tuneli nazvani Hitlerove oči.
Vožnja do svetog Nikole na otočiću Ljuljevcu traje oko pola sata, silazimo s broda i u tom trenutku kao da smo ušli u neko drugo vrijeme. Visoke zidine tvrđave neobičnog oblika, poput ključanice, stoljećima su čuvale grad od neprijatelja s mora, a danas su uređene za posjet i obogaćene modernom tehnologijom koja povijest ove nevjerojatne građevine još lakše približava običnom čovjeku. Na licu mjesta od vodiča doznajemo više o povijesti i važnosti ovog fascinantnog zdanja.
image
Tvrđava svetog Nikole, Šibenik
3k Cinema/JU Priroda Šibensko-kninske županije

Jedinstvena renesansna građevina venecijanskog fortifikacijskog graditeljstva izgrađena je na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Nikole po kojem je dobila ime. Gradnja je počela 1540., a projekt je izradio mletački arhitekt Gian Girolamo Sanmicheli.
Posebna je vrijednost tvrđave sv. Nikole u tome što je zadržala izvornu formu i rijetka renesansna arhitektonska rješenja, pa je tako 2017. upisana u Listu svjetske baštine UNESCO-a u kategoriji Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća.
Oduševili su nas masivni zidovi, velike prostorije, kamen na kojem se kristalizira sol u najneobičnije oblike… Ali, priznajem, poput djece smo oduševljeno isprobavali AR tehnologiju proširene stvarnosti koja prati razgled.
image
Tehnologija proširene stvarnosti u Tvrđavi svetog Nikole, Šibenik
Lana Mindoljević/

Naime, svaki posjetitelj dobije tablet na kojem može kroz tekst i zvuk pratiti priču o tvrđavi, a na pojedinim dijelovima, kad skenira QR kod, na tabletu će se pojaviti stari izgled te iste prostorije i neka povijesna osoba koja priča kako se živjelo i što se radilo u njegovo vrijeme. Od plemića, posluge do barutane i stare krušne peći koja je do danas sačuvana gotovo u izvornom obliku, prošetali smo kroz nekoliko stoljeća i upili slavnu prošlost velebne tvrđave.
image
Tvrđava svetog Mihovila, Šibenik
Lana Mindoljević/

Svaka od četiri šibenske tvrđave ima svoju priču i posebnost, a mi smo upoznavali jednu po jednu i povezivali ih u uzbudljivu povijesnu cjelinu. Tvrđava svetog Mihovila bila nam je otprije poznata po brojnim atraktivnim koncertima koji se tamo održavaju otkako je 2014. godine obnovljena.
image
Tvrđava svetog Mihovila, Šibenik

Smještena je na strmoj, kamenoj uzvisini s koje puca prekrasan pogled na brojne otoke šibenskog arhipelaga i staru gradsku jezgru. I ovdje nas oduševljava spajanje povijesti s modernom tehnologijom - u starim cisternama gledamo multimedijalni prikaz povijesti grada i važnosti ove tvrđave za njegovu obranu.
Do tvrđave Barone trebamo se malo više penjati, no sve je u Šibeniku nadohvat ruke. I ovdje kroz tehnologiju proširene stvarnosti susrećemo likove, zvukove i prizore Šibenika iz 17. stoljeća, kada je tvrđava izgrađena. U njoj je smješten ugostiteljski objekt s prekrasnim pogledom na grad, more, tvrđavu svetog Mihovila na jednoj strani te tvrđavu svetog Ivana na drugoj.
image
Pogled na tvrđavu svetog Ivana, koja se renovira, s tvrđave svetog Mihovila, Šibenik
Lana Mindoljević/

Upravo je tvrđava svetog Ivana ona koja se još obnavlja i moći ćemo je, nadamo se, posjetiti od ove jeseni. Podignuta je 1646. godine za manje od dva mjeseca početkom Kandijskog rata, ima zvjezdasti oblik tlocrta, a na sjevernoj strani pojačana je visokim zidanim nasipom u obliku kliješta. Jedva čekamo vidjeti na kakav će inovativni način njezinu povijest nakon dovršetka obnove približavati posjetiteljima poput nas.
Cijela priča o Šibeniku priča je o povijesti, ali ne na onaj školski, monotoni način. Nipošto. Tu ima borbi, gladi, ponosa, kuge... Još ako vas kroz priču vodi lokalna turistička vodičica poput Tine Biluš, koja je nas provela kroz staru gradsku jezgru, te su priče napetije od filmova i romana.

Kako je kuga nepovratno
promijenila povijest Šibenika


Niti jedna priča o povijesti Šibenika nije potpuna bez priče o kugi, Šibenčani će nekad reći da se od nje, odnosno njezinih posljedica, grad do danas nije oporavio. Epidemija je izbila 1649. godine, i nepovratno je promijenila lice grada: preminulo je gotovo 90 posto stanovnika tada prosperitetnog obalnog grada.
Vjeruje se da je bolest u grad stigla iz dijelova koji su Turci okupirali, a prvi je obolio i umro jedan težak. Pokopan je nedaleko od današnjeg Trga Ivana Pavla, no smrt se nastavila širiti, i onda je neuki puk napravio veliku pogrešku. Vjerujući da je težak nekim moćima sijao smrt i nakon što je pokopan, iskopali su njegovo tijelo kako bi mu kolcem probili srce. To je, naravno, dovelo do još jačeg širenja bolesti, a nije pomoglo ni to što se taman u to vrijeme održavao sajam i svečanost blagdana Presvetog trojstva, pa se gradom kretalo i družilo puno ljudi. Bolest se nezaustavljivo širila, kosila je sve pred sobom, i cijele joj se godine nije nazirao kraj. Ukupan broj žrtava kuge u Šibeniku i okolici popeo se na gotovo 10.000, naselja su opustjela, a gradom su zavladali glad i neimaština. Prije kuge Šibenik je bio grad plemića, no od 150 plemićkih obitelji, kugu je preživjelo samo njih deset.


Šetnju započinjemo u perivoju Roberta Visianija, nazvanom po slavnom botaničaru koji je rođen upravo u Šibeniku, a najpoznatiji je kao autor brojnih knjiga o biljkama i dugogodišnji ravnatelj botaničkog vrta u Padovi, najstarijeg u Europi. Po njemu su čak nazvane neke biljke koje je otkrio, a mi u Hrvatskoj tako malo znamo o svom slavnom zemljaku!
image
Fontani gospe Van grada
Niksa Stipanicev/Cropix/Cropix

Perivoja koji nosi njegovo ime Visiani se nipošto ne bi posramio. Smatra se jednim od najljepših parkova u Dalmaciji, a u njemu je na najbolji mogući način spojena perivojna kultura i krajolik. Park spaja šibensku rivu i Poljanu, trg koji je mjesto okupljanja mještana i na kojem dominira zgrada knjižnice. Pomalo neobična zbog staklene stijene uklopljene u stoljetne zidine, impresivna je zgrada djelo još jednog poznatog Šibenčanina, arhitekta Ivana Vitića. Ovo je mjesto na kojem zapravo ulazimo u staru gradsku jezgru. Ulica po ulica, trg po trg, crkvica po crkvica, svaki kamen u ovom gradu ima neku priču i povijest.
image
Ulice Šibenika
Lana Mindoljević/

Primjerice, jedna od dvije ulice koje se paralelno protežu starom jezgrom, a kojoj je pravo ime Zagrebačka, među mještanima je i danas - Masna ulica. Nadimak je zaslužila zbog toga što se u njoj nekad nalazio niz gostionica u kojima su se hranili radnici i siromašniji puk, pa se ulicom često širio miris užegle masti i teških, težačkih obroka.
Nastavljamo šetnju starom jezgrom. Palače i kuće nekadašnjih plemića i pučana, svaka stara nekoliko stotina godina, uske kamene ulice koje mirišu na Mediteran, prolazi, stepenice i niz crkvica nižu se pred nama. Glavni gradski trg je Trg Republike Hrvatske, na njemu se nalaze gradska vijećnica, Mala loža, Kneževa palača i, napokon pred nama, neprocjenjivi biser sakralne arhitekture: katedrala svetog Jakova.
image
Gradska vijećnica
Niksa Stipanicev/Cropix/Cropix

Već izvana ova građevina oduzima dah. Nije toliko velebna kao neke europske katedrale, ali svaki je detalj na njoj pomno i elegantno napravljen.
Primjerice, skulpture glava, njih 71, na vanjskom pročelju, izrađene su do najsitnijih detalja, a suprotno običajima u vrijeme gradnje, ne prikazuju ni biskupe, ni kraljeve, ni velikaše, nego su to portreti običnih ljudi, Šibenčana, suvremenika Jurja Dalmatinca.
image
Detalj na katedrali svetog Jakova
Niksa Stipanicev/Cropix/Cropix

On je, uz Nikolu Firentinca koji je nastavio njegov posao, najznačajniji graditelji katedrale. Građena je više od stotinu godina, tijekom 15. i 16. stoljeća, a nastajala je izmjenama triju različitih stolova, gotičkog, gotičko-renesansnog i renesansnog, koji se svi mogu vidjeti na nekim dijelovima crkve.
Naša vodičica Tina Biluš priča nam tek dio brojnih razloga zbog kojih je ovu katedralu zaštitio UNESCO. Veći dio crkve sagrađen je od bračkog kamena, a ostatak od kamena iz kamenoloma u okolici Šibenika. Zanimljivo je da je svaki kameni dio bio posebno naručen, izrađen i oblikovan, pa dostavljen gotov u Šibenik, gdje su se dijelovi slagali jedan na drugi bez korištenja vezivnog materijala: poput, da objasnimo laički, Lego kockica.
U crkvi se nalaze četiri bočna oltara, a iza glavnog oltara ulazi se u krstionicu. Zašto je smještena na tako neobičnom mjestu? I za to ima objašnjenje. U to vrijeme u crkvu nisu smjeli ući nekršteni, pa kad su djecu dovodili na krštenje oni bi ulazili na taj sporedni ulaz u krstionicu, a tek nakon krštenja smjeli bi ući u brod crkve. Svaki je kameni detalj u krstionici razrađen do detalja, a posebno je fascinantna skulptura na svodu točno iznad nje: prikazuje Boga Oca i golubicu koja simbolizira Duh Sveti. No nema Sina. Sin je osoba ispod svoda, koja se krsti. Poruka da je običan čovjek Sin Božji još je jedna simbolika netipična za to vrijeme, koja je osvojila i UNESCO.
Nakon obilaska crkve želimo saznati još više o njoj pa odlazimo u nekoliko ulica udaljeni muzej Civitas Sacra, smješten u palači Galbiani, interpretacijski muzej katedrale svetog Jakova. U njemu se detaljno tumači simbolika crkve, njezina važnost za grad i opisuju napredne graditeljske tehnike koje i danas, pet stotina godina kasnije, oduševljavaju i intrigiraju.
Pod dojmom katedrale, nastavljamo s razgledavanjem. Naše je sljedeće odredište Trg s četiri bunara. On je zapravo gradska cisterna izgrađena 1453. godine, a na njemu se nalazi dio terase restorana Pellegrini. Na trg se može normalno ući i razgledati, uz dakako poštovanje ljudi koji u neposrednoj blizini uživaju u obroku. Posjećujemo i jedna od gradskih vrata Šibenika s morske strane, smještena između Biskupske i Kneževe palače te ostatke starih gradskih zidina koje se bile jedinstvene na ovom dijelu Jadrana. Teško je uopće nabrojiti sve zanimljivosti i priče koje skriva stara gradska jezgra jer smo u šetnji s vodičicom svakih nekoliko koraka zastajali da bismo čuli legendu o građevini, ulici ili trgu na kojem stojimo.
image
Samostanski vrt svetog Lovre, Šibenik
Lana Mindoljević/

Odmor od razgledavanja pronalazimo u Samostanskom mediteranskom vrtu svetog Lovre. Tu se nalazi i kafić, pa uz mirise mediteranskog bilja pijemo kavu, slažemo dojmove i već radimo plan za sljedeći posjet. Čini nam se da smo priču o Šibeniku tek zagrebli. Tu je u neposrednoj blizini Krka, koja je neodvojivi dio duše ovoga grada, voljeli bismo obići šetnice o kojima smo slušali, kad zatopli se okupati na plaži Banj s najljepšim pogledom na grad i, naravno, vidjeti tvrđavu svetog Ivana kad se otvori.
image
Pogled na grad sa plaze Banj
Niksa Stipanicev/Cropix/Cropix

Gastronomija: Michelinov restoran,
mediteranska spiza i kolači kao umjetnost


Iako se sezona tek treba zahuktati, u gradu dio restorana i sada radi, a u trenutku našeg posjeta posljednje su pripreme za otvaranje imali i u najpoznatijem gradskom restoranu, Pellegriniju, koji je Šibenik stavio na kartu destinacija s Michelinovom zvjezdicom. U Dalmatinskim specijalitetima uživali smo u restoranima Pjat i Bronzor, u samom centru grada, a posebno nas je oduševio desert u kojem smo uživali u slastičarnici Yum. Otvorili su ju prije tri godine dvoje mladih Šibenčana, a vlasnica sama osmišljava recepte i izgled kolača. Naglašavamo izgled, jer ovdje su kolači sve samo ne obični i dosadni. Tako možete probati katedralu svetog Jakova, šibensku kapu, bombu, medvjedića... Slastice su raj i za oko i za nepce.


image
Kolač u obliku šibenske kape, slastičarnica Yum, Šibenik
Lana Mindoljević/


Igra prijestolja u Šibeniku: prošećite
stopama Aryje Stark u Braavosu


Dubrovnik svi fanovi serije u svijetu dobro znaju kao Kings Landing, glavni grad Sedam kraljevstava, Split je u više sezona uspješno "glumio" Meereen, ali i Šibenik se može pohvaliti da je poslužio kao kulisa jedne od najpoznatijih i najuspješnijih serija svih vremena. Arya Stark, u petoj sezoni dolazi u slobodni grad Braavos, a Šibenik je prepoznatljiv odmah u scenama u kojima ona uplovljava u grad. Tu se, naime, u kadru dobro vidi tvrđava svetog Nikole sa svojim neobičnim oblikom, kao i obrisi gradske jezgre. U katedralu svetog Jakova producenti su smjestili Željeznu banku, najmoćniju financijsku instituciju u kraljevstvu, a dio scena putovanja sniman je i u nacionalnom parku Krka. Iako su scene grada Meereena snimane uglavnom u Splitu, jedna važna odigrala se i u Šibeniku. Na tvrđavi svetog Ivana snimana je scena borbenih jama u Meereenu, Jorah se bori, a Daenarys gleda borbe s tribina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:31