PRAVI DA VINCIJEV KOD

Znanstvenici tvrde da su na crtežu ‘Sveto dijete‘ našli DNK najgenijalnijeg čovjeka u povijesti

Muškarac gleda autoportret Leonarda Da Vincija

 Marco Alpozzi/lapresse/profimedia/Marco Alpozzi/lapresse/profimedia
Podaci sugeriraju da bi DNK na umjetničkom djelu mogla biti Leonardova, ali to je daleko od dokaza
Podaci sugeriraju da bi DNK na umjetničkom djelu mogla biti Leonardova, ali to je daleko od dokaza

U nastavku donosimo:

  • renesansni trag: što otkrivaju uzorci s crteža pripisanog Leonardu da Vinciju
  • genetska potraga: usporedbe Y kromosoma - glas struke: komentari genetičara Charlesa Leeja i antropologa Davida Caramellija
  • kako je uzet bris s crteža i što je izdvojeno iz uzorka
  • obiteljske loze: uloge potomaka polubraće u potrazi za nasljeđem da Vincija
  • muzeji i zbirke: pozivi vlasnicima djela na pristup biološkim tragovima
  • iskustva i stavovi: reakcije znanstvenika uključujući antropologa Johna Hawksa


Bio je izvanbračni sin bogatog firentinskog bilježnika i maloljetne seljanke, a u popularnoj kulturi slovi kao najgenijalniji čovjek u povijesti. Renesansni umjetnik i znanstvenik Leonardo da Vinci stoljećima intrigira povjesničare, a neki su znanstvenici sada uvjereni da su našli njegov DNK. Kako je prije nekoliko dana objavio Science u članku „The Real da Vinci Code”, znanstvenici okupljeni na projektu Leonardo da Vinci DNK (LDVP) izvijestili da su pronašli DNK muškarca u uzorcima uzetim s crteža Sveto dijete (Santo Bambino) koji se pripisuje genijalnom renesansnom umjetniku.

Znanstvenici tvrde da sekvence Y kromosoma (koji se prenosi po muškoj lozi) iz crteža te one iz pisma koje je napisao Leonardov rođak pripadaju genetskoj skupini ljudi koji dijele zajedničkog pretka u Toskani gdje je da Vinci rođen. - Podaci sugeriraju da bi DNK na umjetničkom djelu mogao biti Leonardov, ali to je daleko od dokaza – rekao je za Science genetičar Charles Lee iz Jackson Laboratory for Genomic Medicine i jedan od autora studije objavljene na repozitoriju bioRxiv (tamo su objavljuju radovi iz biologije koji još nisu prošli peer review, odnosno znanstvenu recenziju).

Malo slika, mnoštvo crteža

Leonardo da Vinci (1452.-1519.) iza sebe je ostavio manje od 20 slika, od kojih su najpoznatije Mona Lisa i Posljednja večera, ali i tisuće crteža, skica i bilješki koji sada nude novi uvid u genetiku genija. Poznato je da je Leonardo, dok je slikao ili crtao, često uz kistove i kredu koristio prste što sada znanstvenicima omogućava da na njegovim umjetničkim djelima tragaju za biološkim uzorcima kao u slučaju crteža Sveta dijete.

U Torinu se izlaže ‘Prva Mona Lisa‘. Nastala je deset godina prije slavnog djela iz Louvrea...

Naslikan crvenom kredom na papiru, taj crtež prikazuje dječakovu (Kristovu) glavu blago nagnutu u stranu, dok se svjetlost nježno slijeva oko njegovih obraza i čela uz prepoznatljivi Leonardov sfumato. Iako je crtež mogao nacrtati i neki od Leonardovih učenika, pokojni trgovac umjetninama Fred Kline, koji je djelo nabavio početkom 2000-ih, tvrdio je da stilske značajke povezuju Sveto dijete s da Vincijem.

Crtež je danas vlasništvo privatnog kolekcionara, a genetičar Norberto Gonzalez-Juarbe sa Sveučilišta Maryland u travnju 2024. godine uzeo je bris s njega. Priznaje da je bio uzbuđen. - Ne događa se svaki dan da netko dotakne Leonarda – rekao je Gonzalez-Juarbe za Science. Nakon što su iz uzorka izolirali Y kromosom, znanstvenici su spoznali da pokazuje sličnosti s genetskim materijalom dobivenim iz pisma koje je u 15. stoljeću napisao Frosino di ser Giovanni da Vinci, rođak Leonardovog djeda, Antonija da Vincija. Ipak, znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći da je DNK s crteža Sveto dijete uistinu Leonardov jer ne mogu usporediti te genetske sekvence s bilo kojim biološkim uzorkom za koji se nedvosmisleno zna da potječe od renesansnog znanstvenika i umjetnika.

Nije imao djece

Leonardo nije imao djece, a njegov grob u kapeli Saint-Hubert u Amboiseu oskvrnut je početkom 19. stoljeća. Znanstvenicima nije odobren pristup grobnici njegovog oca u Firenci dok je njegova majka Caterina di Meo Lippi, koja je kao 15-godišnja tinejdžerka rodila Leonarda, pokopana je na nepoznatoj lokaciji. Ako se pronađu, njezini ostaci mogli bi poslužiti za usporedbu s mitohondijskom DNK iz uzorka s crteža Sveto dijete. Podsjetimo, mitohondrijska DNK se prenosi s majke na dijete i obično se na predmetima nalazi u većim količinama nego DNK iz Y kromosoma. - Utvrđivanje nedvosmislenog identiteta... izuzetno je složeno – rekao je za Science David Caramelli, antropolog sa Sveučilišta u Firenci koji je također uključen u projekt Leonardo da Vinci DNK. Taj su projekt pokrenuli su antropolozi Brunetto Chiarelli i Henry de Lumley 2014. godine, a jedan od njegovih ciljeva jest sekvenciranje Leonardova DNK radi boljeg razumijevanja njegovih izvanrednih talenata.

Novi zapleti u misteriju oko 450 milijuna dolara vrijedne slike

Leonardo nije imao djece, ali su njegova brojna polubraća i polusestre imali potomstvo koje se održalo do današnjih dana. Njegov otac Piero Antonio da Vinci ženio se čak četiri puta, a u tim brakovima dobio je devet sinova i dvije kćeri. Slijedeći pet grana obitelji da Vinci po muškoj liniji (odnosno prema Y kromosomu) tijekom 690 godina, znanstvenici su pronašli 14 živućih Leonardovih srodnika. Svi su oni potomci Leonardova polubrata Domenica Matea, rođenog u četvrtom braku njegova oca Piera. Znanstvenici sada planiraju usporediti DNK s crteža Sveto dijete s genetskim uzorcima nekih od živućih Leonardovih srodnika. Nadalje, poslali su i apel vlasnicima umjetničkih djela za koja se smatra da su Leonardova da im omoguće uzimanje bioloških uzoraka.

- Napor je donekle usporediv s rješavanjem modernog misterija serijskog ubojice traženjem iste DNK na različitim mjestima zločina – rekao je za Scientific American John Hawks, antropolog i profesor na Sveučilištu Wisconsin-Madison, koji nije bio uključen u studiju. - Ako možete pronaći isti uzorak DNK na slikama, crtežima ili čak mjestima povezanim s Leonardom, to bi bila određena sigurnost da gledate njegov genom, čak i bez mogućnosti pronalaska današnjih genealoških srodnika – naglasio je Hawks.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. siječanj 2026 15:33