Drevni krajolik koji je bio skriven pod ledenim pokrivačem istočne Antarktike više od 14 milijuna godina, sada je razotkriven zahvaljujući satelitskim podacima i avionima opremljenima radarima koji mogu prodrijeti i ispod leda.
Znanstvenici su koristili tehnike očitavanja na daljinu kako bi mapirali 23.000 četvornih kilometara prostora, što je otprilike površina veličine Belgije. Otkrili su krajolik kojeg su oblikovale rijeke koje su ondje tekle prije stvaranja ledenog pokrivača, a čitav prostor, pun brežuljaka i dolina, nalikovao je današnjem Walesu, stoji u studiji objavljenoj u utorak u časopisu Nature Communications.
Znanstvenicima je namjera utvrditi i mapirati povijest ledenog pokrivača i otkriti kako se s vremenom razvijao, a razumjeti kako je to područje izgledalo prije nego je skriveno slojevima leda važan je segment čitave priče, kazao je voditelj studije Stewart Jamieson, profesor Odsjeka za geografiju Sveučilišta Durham.
‘Kopno ispod ledenog pokrova istočne Antarktike manje je istraženo nego površina Marsa‘, dodao je u svojoj izjavi.
‘I to je problem jer taj krajolik kontrolira način na koji se led na Antarktici kreće te kontrolira način na koji je reagirao na neke prošle, ali i kako bi mogao reagirati na i buduće klimatske promjene.‘
To što je taj okoliš tako dobro očuvan, vrlo je značajno. Na drugim kontinentima je prava rijetkost naći relativno nepromijenjen okoliš ispod leda jer taj led, kako se kreće i mijenja veličinu, pomiče i erodira drevne krajolike, kaže Jamieson.
Što leži ispod leda Antarktike?
Kad bi se razjasnilo zašto je baš taj specifičan krajolik ostao gotovo netaknut, to bi znanstvenicima omogućilo da bolje predvide buduću dinamiku ledenog pokrova istočne Antarktike, koji bi mogao prouzročiti porast razine mora od 60 metara ako se s porastom globalne temperature posve otopi.
Klima na Zemlji na dobrom je putu da dosegne temperaturu kakva je bila kad se taj krajolik formirao prije 34 do 14 milijuna godina - a to je bilo između 3 i 7 Celzijevih stupnjeva više nego danas.
Ledeni prekrivač na istočnom se Antarktiku počeo se formirati prije 34 milijuna godina, no njegova se veličina stalno mijenjala pa je povremeno tlo ispod njega bilo otkriveno.
Jamieson kaže kako opstanak tog krajolika implicira da su temperature pri dnu ledenog pokrivača koji prekriva drevni teren bile vrlo niske i stabilne, unatoč nekim razdobljima zagrijavanja klime.
‘U nekim drugim područjima očekivali bismo tekuću vodu, točno između leda i tla, koja pomaže erodirati materijal. No na ovoj lokaciji toga nema. To do neke mjere objašnjava i kako je tlo moglo tako dugo preživjelti‘, objasnio je Jamiesom.
Geofizički podaci koje su prikupili znanstvenici dali su naznake o tome što se nalazi ispod leda debelog dva kilometra.
‘Učinkovito smo izmjerili vrlo male promjene u obliku površine leda i kada to pogledamo i iscrtamo, to izgleda kao niz međusobno povezanih dolina koje bi se morale nalaziti ispod ledene ploče. Kao da s površine vidimo duh tog krajolika‘, rekao je Jamieson.
Istraživački tim ne zna koje su biljke i životinje nekada mogle nastanjivati to područje, ali dokazi o rijekama upućuju na to da je bila prisutna tekuća voda, zbog čega je vrlo vjerojatno da je krajolik bio zelen.