ZA SVAKI SLUČAJ

Znanstvenici na Mjesecu žele izgraditi ‘trezor sudnjeg dana‘ u slučaju uništenja Zemlje

Mjesec
 Wladimir Bulgar/Sciencephoto/Profimedia
Podzemni trezor ispunjen milijunima uzoraka sjemena, spora, sperme i jajašaca zemaljskih vrsta, bio bi svojevrsni genetski ‘backup‘

Inženjeri žele sagraditi lunarnu arku, tj. podzemni trezor ispunjen milijunima uzoraka sjemena, spora, sperme i jajašaca zemaljskih vrsta, skrivenih u mreži tunela na Mjesecu kako bi osigurali genetski 'backup' našoj planeti u slučaju da se ostvari scenarij sudnjeg dana, piše CNN.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni predložili su arku, nazvanu i 'modernom globalnom policom osiguranja' za 6,7 milijuna vrsta sa Zemlje, kriogeno sačuvanih i skrivenih u nizu špilja i tunela ispod mjesečeve površine.

Rekli su da bi trezor mogao zaštititi genetski materijal u slučaju 'potpunog uništenja Zemlje' koji bi bio izazvan velikim padom biološke raznolikosti. Ipak, još smo daleko od izgradnje takvog bunkera.

'Zemlja je po prirodi nestalno okruženje', rekao je Jekan Thanga, profesor zrakoplovstva i strojarstva na Tehničkom fakultetu Sveučilišta Arizona.

'Kao ljudi, imali smo veliku krizu prije otprilike 75.000 godina nakon erupcije supervulkana Tobe, koja je uzrokovala razdoblje zahlađenja od tisuću godina i koje je, prema nekima, pad raznolikosti i kod ljudi. Budući da ljudska civilizacija ostavlja tako velik trag, ako bi se srušila, to bi moglo imati negativan kaskadni učinak i na ostatak planete.i

Slični 'trezori sudnjeg dana' već postoje na Zemlji: Global Seed Vault, dom je za nešto manje od jednog milijuna uzoraka sjemena, a nalazi se na udaljenom otoku na Svalbardu smještenom između Norveške i Sjevernog pola.

image
Global Seed Vault na otoku Svalbardu
Tim E White/Carte Blanche/Profimedia

U radu predstavljenom ranije ovog mjeseca, tim sa Sveučilišta u Arizoni kazao je da misli da bi njihov koncept mogao sačuvati život sa Zemlje u slučaju uništenja planete koju nazivamo domom.

Istraživači su rekli da projekt ovisi o napretku u tehnologiji krio-robotike. Naime, da bi se krio-konzerviralo, sjeme se mora ohladiti na minus 144 stupnja Celzija, dok matične stanice moraju biti uskladištene na minus 160 stupnjeva Celzija. Ali znanstvenici kažu da bi se na takvim temperaturama metalni dijelovi baze mogli smrznuti ili zaglaviti.

Znanstvenici također još uvijek ne znaju kako bi nedostatak gravitacije mogao utjecati na sačuvano sjeme ili kako komunicirati s bazom na Zemlji.

Stručnjaci su 2013. otkrili mrežu od oko 200 tunela ispod površine Mjeseca, koji su nastali kad su se potoci lave probijali kroz meku stijenu i tako prije milijardu godina stvorili podzemne tunele.

Znanstvenici misle da bi ti tuneli - promjera 100 metara - mogli biti savršeno sklonište za dragocjeni teret, štiteći ga od sunčevog zračenja, promjena površinske temperature i mikrometeorita.

Podzemnoj arci bi se pristupalo kroz okna dizala na solarni pogon, kojim bi se stizalo do objekta u kojem se nalaze moduli za kriogensku zaštitu.

Znanstvenici kažu da bi za transport oko 50 uzoraka od svake od 6,7 milijuna zemaljskih vrsta na Mjesec, bilo potrebno 250 lansiranja raketa.

Gradnja nekih konstrukcija na Mjesecu već je planirana za jedan drugi projekt. Naime, prošli su tjedan Kina i Rusija dogovorile zajedničku izgradnju postaje na Mjesecu koja će biti 'otvorena za sve zemlje'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:00