Znanstvenici iznenađeni: ‘Otkrili smo kako Mars utječe na procese na Zemlji, mogao bi spriječiti kolaps!‘

Znanstvenici su, prenosi CNN, u proteklih pola stoljeća analizirali sedimente izbušene na stotinama dubokomorskih lokacija kako bi bolje razumjeli snagu dubokih oceanskih struja. I iznenadilo ih je ono što su pronašli.

Sedimenti su, naime, otkrili da su dubokomorske struje slabile i jačale tijekom klimatskih ciklusa od 2,4 milijuna godina, objavljeno je u utorak u časopisu Nature Communications.

Adriana Dutkiewicz, koautorica studije i sedimentologinja sa Sveučilišta u Sydneyju, rekla je kako znanstvenici nisu očekivali da će otkriti te cikluse i da postoji samo jedan način da ih objasne.

- Ti ciklusi povezani su s ciklusima u interakciji Marsa i Zemlje koja kruži oko Sunca - rekla je i naglasila da je ovo prvo istraživanje koje je uspostavilo te veze. Dalje objašnjava kako dva planeta utječu jedan na drugog kroz fenomen koji se zove "rezonancija" - naime, dva tijela u orbiti primjenjuju gravitacijski pritisak, a ta interakcija mijenja oblik njihovih orbita i utječe na to koliko su blizu ili daleko od Sunca.

Kad je Zemlja u pitanju, ova interakcija s Marsom odnosi se na razdoblja povećane sunčeve energije - što znači topliju klimu - a ti topliji ciklusi blisko su povezani sa snažnijim oceanskim strujama.

- Iako ti ciklusi od 2,4 milijuna godina utječu na zagrijavanje i oceanske struje na Zemlji, oni su prirodni klimatski ciklusi i nisu povezani s brzim zagrijavanjem s kojim se svijet danas suočava - izjavio je Dietmar Müller, koautor studije i profesor geofizike na Sveučilištu u Sydneyju.

Kolege i on ove struje opisuju kao "divovske vrtloge" koji mogu doseći dno dubokog oceana, erodirajući morsko dno i uzrokujući velike nakupine sedimenata, nalik snježnim nanosima.

Znanstvenici su uspjeli mapirati te snažne vrtloge kroz "pukotine" u sedimentnim jezgrama koje su analizirali. Dubokomorski sedimenti stvaraju se u kontinuiranim slojevima tijekom mirnih uvjeta, ali jake oceanske struje to ometaju, ostavljajući vidljiv pečat njihovog postojanja.

- S obzirom na to da su satelitski podaci koji mogu mapirati promjene u cirkulaciji oceana dostupni tek nekoliko desetljeća, jezgre sedimenta - koje pomažu izgraditi sliku prošlosti milijunima godina unatrag - vrlo su korisne za razumijevanje promjena cirkulacije u toplijoj klimi - rekao je Müller za CNN.

- Ako se današnje zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem nastavi ovim tempom, ovaj učinak zasjenit će sve druge procese. Ali geološki zapis pruža nam vrijedne uvide u to kako oceani funkcioniraju u toplijem svijetu - dodao je.

Autori također smatraju kako je moguće da bi ti vrtlozi čak mogli pomoći ublažiti neke utjecaje potencijalnog kolapsa Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje (Atlantic Meridional Turning Circulation - AMOC), a riječ je o ključnoj oceanskoj struji koja funkcionira poput ogromne pokretne trake koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva u daleki, sjeverni Atlantik.

Znanstvenici sve više ukazuju na bojazan da AMOC već pokazuje rane znakove urušavanja - naime, zagrijavaju se oceani i otapa led, što narušava osjetljivu ravnotežu topline i soli koje određuje snagu AMOC-a. Kolaps bi imao katastrofalne klimatske posljedice, uključujući brzi pad temperatura na nekim mjestima i porast na drugima.

Postoje strahovi da bi gašenje AMOC-a značilo da se površinske vode bogate kisikom više neće miješati s dubljim vodama, što bi dovelo do "stajaćeg" oceana koji bi uglavnom bio lišen života.

- Naši rezultati sugeriraju da bi intenzivniji dubokooceanski vrtlozi u toplijem svijetu mogli spriječiti takvu stagnaciju oceana - kaže Müller.

Joel Hirschi, pomoćnik voditelja modeliranja morskih sustava u Nacionalnom oceanografskom centru u Velikoj Britaniji, koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da je nalaz studije o postojanju ciklusa od 2,4 milijuna godina u morskim sedimentima vrijedan pažnje.

- Metodologija je dobra i moguća je veza s Marsom. Ali predložena veza s cirkulacijom oceana je spekulativna, a dokazi da je cirkulacija dubokog oceana povezana s vrtlozima jača u toplim klimama rijetki su. Satelitska promatranja pokazuju da su ti vrtlozi postali aktivniji u posljednjim desetljećima, ali struje ne dosežu uvijek dno oceana, što znači da ne bi mogle spriječiti nakupljanje sedimenta - kaže.

Ostaje nejasno kako će se točno različiti procesi koji utječu na dubokooceanske struje i morski život odvijati u budućnosti, ali autori studije nadaju se da će ovo novo istraživanje pomoći u izgradnji boljeg modela budućih klimatskih ishoda.