GENIJALNI UM S DVA DOKTORATA

'ZNANSTVENI RAD SE U AMERICI POTIČE I FINANCIRA. A OVDJE? NI PRIBLIŽNO!' Matematičarka i ekonomistica Sonja Radas ipak se vratila u domovinu

 Boris Kovacev / CROPIX

- Hrvatska je zemlja u kojoj se znanje ne cijeni i to je naš veliki problem. Naime, maloj zemlji kao što je naša u današnjem globaliziranom svijetu samo znanje može pomoći - tvrdi dr. Sonja Radas, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Ekonomskog instituta (EI) u Zagrebu.

Znanstvena karijera Sonje Radas iznimno je zanimljiva: ona je matematičarka i ekonomistica koja se može pohvaliti s dva američka doktorata. Odrasla u Zagrebu, Sonja Radas (55) diplomirala je i magistrirala matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Zatim je 1988. godine zajedno sa suprugom Hrvojem Šikićem, također matematičarem, otišla na doktorat na Sveučilište Florida u Gainesvilleu.

- Doktorirala sam jako teorijsku disciplinu, teoriju grupa i konačnu geometriju čije su najbliže primjene u razbijanju kodova. Kad sam obranila doktorat, imala sam šest mjeseci do promocije pa sam imala vremena pogledati što se zbiva oko mene. Tako sam počela slušati predmete iz poslovne ekonomije, što me jako zainteresiralo. Svidjelo mi se pa sam profesora čiji sam kolegij slušala pitala mogu li napraviti postdoktorat kod njih. Rekao je da mi ne bi preporučio postdoktorat ako želim promijeniti struku jer me ljudi neće shvaćati ozbiljno. Savjetovao mi je da napravim doktorat - prisjetila se Sonja Radas svojih godina na Sveučilištu Florida.

- Budući da sam već imala jedan doktorat, zamolila sam ih da mi dozvole da drugi doktorat vremenski sabijem. Oni su mi to dozvolili pa sam četiri godine doktorskog studija odradila u dvije. No, morala sam sve napraviti kao i ostali doktorski studenti, i predavanja i seminare i ispite. Rekli su mi: 'Svi vas gledamo i ako nešto ne bude u roku kako smo dogovorili, aranžman je gotov'. Uspjela sam, doktorirala sam ekonomiju, ali to su bile paklene dvije godine u mome životu koje nikome ne bih poželjela - ispričala je Sonja Radas. Zatim je usporedila doktorski studij kod nas i u SAD-u.

Privatno i elitno sveučilište

- Tijekom izrade mojih doktorata iz matematike i ekonomije spoznala sam da mentor u SAD-u sa studentom usko surađuje cijelo vrijeme izrade doktorata. Dakle, ne može se dogoditi, kao na nekim našim fakultetima, da student mjesecima sam piše disertaciju i zatim se pojavi kod mentora s gotovim doktoratom. Nadalje, u SAD-u nije zagarantirano da će netko uistinu doktorirati ako je u doktorskom programu. Događa se da mentor ili povjerenstvo zaključe da radnja neće biti dobra ili spoznaju da student nema afiniteta. Stoga se rad na doktoratu prekida što je prije moguće kako bi kandidat izgubio što manje vremena u tom procesu - naglasila je Sonja Radas koja se nakon stečena dva doktorata zaposila kao docentica na privatnom Sveučilištu Washington u St. Louisu.

- To je privatno i vrlo elitno sveučilište. Nije toliko poznato kod nas, ali je u SAD-u jako cijenjeno jer je uvijek rangirano među 20 najboljih sveučilišta u SAD-u. Tamo sam radila šest godina, što je bilo jako lijepo i zanimljivo iskustvo. No, rodila nam se kći Petra pa smo počeli razmišljati o povratku u domovinu. Odlučili smo se vratiti u Hrvatsku prije nego što Petra uđe u školski sustav kako joj prelazak ne bi bio težak - ispričala je Sonja Radas.

Nakon gotovo 14 godina u SAD-u Sonja Radas vratila se u Zagreb gdje se 2002. godine zaposlila u Ekonomskom institutu.

- Povratak iz SAD-a u Zagreb s jedne strane nije zahtijevao prilagodbu jer sam tu odrasla. No na poslovnom planu osjetila sam veliku razliku. Vrhunska američka sveučilišta posložena su tako da se znanstveni rad potiče i financira, naravno pod uvjetom da ste uspješni. Onda ste jako motivirani za svoj rad. U Hrvatskoj nije ni približno tako - ustvrdila je Sonja Radas, čija su istraživanja usmjerena na dizajn, ekonomiku i marketing inovacija.

I nakon povratka u Hrvatsku Sonja Radas i njezin suprug Hrvoje Šikić, profesor na PMF-u, nastavili su suradnju s kolegama u SAD-u.

- Bili smo dva puta na studijskim godinama u SAD-u. Jedan semestar išli smo na Sveučilište Florida i godinu dana na Sveučilište Washington u St. Louisu - rekla je Sonja Radas.

Prije tri godine naša je sugovornica dobila prestižnu stipendiju Marie Curie International Outgoing Fellowships.

- To je vrlo prestižna stipendija jer se svake godine financira samo četiri-pet projekata iz ekonomije za cijelu EU. Moram priznati da prvi put nisam dobila stipendiju. No, dobila sam recenziju na osnovi koje sam spoznala kako drugi put trebam napisati prijedlog projekta. I uspjelo je. Ta stipendija omogućava da se tri godine isključivo bavite predmetom istraživanja, pri čemu se dvije godine ide izvan EU. Treću godinu se vraćate bilo gdje u Europi i bavite se diseminacijom znanja - rekla je Sonja Radas.

Ona je izabrala dvije godine istraživati na Massachusetts Institute of Technology (MIT), prestižnom sveučilištu koje je dalo više od 80 nobelovaca, a zatim se vratiti na Ekonomski institut te raditi na primjeni istraživanja.

- MIT je izvanredno sveučilište, pravi 'hram znanja' i dvije godine koje sam tamo provela uistinu su sjajno iskustvo. Iako je kod nas poznat po fizici i tehničkim znanostima, MIT ima nevjerojatne ekonomiste kao što je prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagradu za ekonomiju, Bengt Holmström. Njihova poslovna škola je fenomenalna, a na području dizajna i ekonomike inovacija, što je predmet mojih istraživanja, to je najbolje mjesto na svijetu. Iskustvo na MIT-u otvorilo mi je nove vidike u znanosti. K tome, tamo se svaki dan događa toliko zanimljivih stvari da je to nemoguće pratiti - rekla je Sonja Radas.

Na prestižnom MIT-u naša je sugovornica radila s prof. Draženom Prelecom, jednim od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.

- Dražen Prelec vrhunski je znanstvenik, a po svom osnovnom obrazovanju je matematički psiholog. No, on je multitalentiran te ima tri pozicije na MIT-u: kao profesor marketinga, kao profesor ekonomije te kao profesor kognitivne i znanosti o mozgu. Ukratko, bavi se bihevioralnom ekonomijom te presjekom neuroznanosti i ekonomije - rekla je Sonja Radas.

- Dražen je razvio metodu Bayesian Truth Serum (BTS) koja je objavljena u časopisu Science 2004. godine, a koja može poboljšati kvalitetu i pouzdanost subjektivnih podataka. Uz to, metoda može identificirati eksperte među ispitanicima. Pri tome se ekspertiza odnosi ne samo na temu anketnog istraživanja, nego i na poznavanje mišljenja ostalih ispitanika. Bayesian Truth Serum ima veliki potencijal za primjenu u različitim granama ekonomije, među ostalim u poslovnoj ekonomiji za istraživanje razvoja inovacija - dodala je Sonja Radas.

Skriveno znanje

Zatim je pojasnila istraživanja na svojem Marie Curie projektu 'Bayesian Truth Serum and Its Applications to Conjoint Analysis: A Reliable Way to Assess User Preferences for New Products, Services and Policies (BayInno)'.

- U ovom projektu BTS se kombinira s tzv. conjoint analizom koja je vrlo popularna metoda za ispitivanje optimalnih karakteristika inovacija. Conjoint analiza je doživjela mnoge modifikacije i unapređenja, ali pouzdanost podataka je problem koji do danas nije bio riješen. Cilj našeg projekta bio je da kombinacijom BTS-a i conjoint analize dođemo do nove metodologije koja će boljim korištenjem subjektivnih podataka unaprijediti kvalitetu i pouzdanost metodologije za razvoj inovacija. U tome smo uspjeli - rekla je Sonja Radas.

- Kad testiramo neku inovaciju, bilo da je riječ o novom proizvodu ili usluzi, neki ljudi to mogu razumjeti jer imaju znanje o tome, a drugi ne mogu shvatiti. No, mi od prve ne znamo koji ljudi imaju to 'skriveno znanje'. Mi smo na našem projektu pokazali da postoje jednostavni načini da te ljude segmentiramo, tj. da eksperte identificiramo i izvučemo van. Dosad smo uvijek pitali ljude što oni biraju za sebe i što oni misle. Ali ako ih pitamo što oni misle da će drugi napraviti, to nam otvara novo, još neistraženo područje. Time se sad bavimo i to uvelike može poboljšati prognoze te imati konkretnu primjenu na raznim područjima: od industrije do politike - entuzijastički je naglasila Sonja Radas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. prosinac 2024 15:50