PITTSBURGH - Iako nas nutricionisti godinama uvjeravaju kako bi trebali smanjiti unos mesa i povećati unos voća i povrća, čini se kako ono što je dobro za nas nije nužno dobro i za okoliš, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Environment Systems and Decisions.
Iako vegeterijanci i zelene udruge godinama opravdano upozoravaju kako stočarstvo znatno doprinosi proizvodnji stakleničkih plinova, ni biljne prehrambene opcije nisu mnogo ‘zelenije’ kada se uzme u obzir potrošnja energije, vode i ispuštanje stakleničkih plinova za istu količinu kalorija.
Većina dosadašnjih studija uspoređivala je količinu proteina iz mesa i biljnih izvora, te došla do zaključka kako prelazak na prehranu u kojoj su temelj biljni proteini znatno manje utječe na okoliš. No novo istraživanje uspoređivalo je kaloričnu vrijednost i došlo do iznenađujućeg zaključka.
Znanstvenici sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu istraživali su tri scenarija - prvi, u kojem bi se ljudi nastavili hraniti kao i danas, samo bi jeli manje; drugi, u kojem bi ljudi jeli jednako kalorija kao i danas ali bi prešli na zdraviju prehranu s manje mesa i više voća i povrća, te treći, u kojem bi ljudi jeli zdraviju prehranu i manje kalorija.
Kao model za zdraviju prehranu znanstvenici su koristili aktualne prehrambene smjernice američkog ministarstva poljoprivrede.
U obzir su uzeti brojni faktori, od načina obrade do prijevoza hrane, prodaje i usluge, skladištenja na prodajnim mjestima i u domaćinstvu, i došli su do zaključka kako bi od ponuđenih jedino prvi scenarij smanjio količinu stakleničkih plinova, te potrošnju vode i energije.
U prvom scenariju, potrošnja i emisije se smanjuju oko 9%. U drugom scenariju potrošnja energije raste 43%, vode 16% a staklenički plinovi 11%. U trećem scenariju, potrošnja energije raste 38%, vode 10%, a staklenički plinovi 6%.
- Mnogo povrća troši više resursa po kaloriji nego što biste mislili, objasnio je Paul Fischbeck, jedan od autora istraživanja.
- Patlidžani, celer i krastavci izgledaju posebno loše kada ih se uspoređuje sa svinjetinom ili piletinom, objasnio je. Zelena salata, primjerice, tri puta je gora u stvaranju stakleničkih plinova od slanine.
- Ono što je zdravstveno dobro za nas nije uvijek ono što je dobro i za okoliš, rekla je Michelle Tom, također jedna od autora.
- Jako je bitno da javni dužnosnici to znaju, i da budu svjesni kako postoji više faktora prilikom razvijanja budućih smjernica za prehranu, izjavila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....