EVOLUCIJSKE PREPREKE

ZAŠTO PINGVINI NE LETE? Znanstvenici napokon riješili zagonetku!

-----EDITORS NOTE---- RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / HO /DEPARTMENT OF CONSERVATION" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS(FILES) This file handout photo taken on June 20, 2011 shows an emperor penguin that washed up lost on a New Zealand beach more than 3,000 kilometres (1,900 miles) from its Antarctic home, and was taken to Wellington Zoo on June 24, 2011, after its health deteriorated. The wayward penguin that washed up in New Zealand will be shipped back to sub-antarctic waters later this month on a scientific research vessel, Wellington Zoo said on August 17, 2011. AFP PHOTO / FILES / HO / DEPARTMENT OF CONSERVATION
 AFP

LONDON - Znanstvenici su možda napokon uspjeli riješiti zagonetku o tome zašto pingvini ne lete, piše BBC u utorak.

Oni, naime, vjeruju da je izuzetna plivačko-ronilačka vještina pingvina tu pticu stajala mogućnosti da leti. Znanstvenici su proučavajući druge vrste morskih ptica došli da zaključka da krilo koje je dobro za letenje ne može istodobno biti dobro za ronjenje i plivanje.

Postoji nekoliko teorija zašto neke ptice ne mogu letjeti. Prva je da su izgubile sposobnost letenja jer su ostale bez predatora na tlu.

Druga je biomehanička. "Kada ptica leti i roni, mora koristiti krila za dvije vrlo različite stvari. Biomehanička hipoteza glasi da je nemoguće imati krila koja su jednako dobra za oboje", kaže profesor John Speakman sa sveučilišta u Aberdeenu.

Kako bi istražili tu teoriju, znanstvenici su proučavali pingvinova bliska rođaka, njorku. Ta morska ptica ne samo da fizički nalikuje pingvinu, nego može i plivati gotovo jednako dobro. Ali može i letjeti.

Znanstvenici su stoga istražili količinu energije kojom se njorka koristi u procesu. Shvatili su da ptica roni s relativnom lakoćom, ali ju letenje jako umara.

"Utrošak energije je golem. Njorka ima kratka krila i mora njima mahati nevjerojatnom brzinom da ostane u zraku. To je iscrpljujuće", kaže Speakman. Zato što troši toliko energije, njorka uglavnom lebdi.

Znastvenici smatraju da je upravo utrošak energije točka koja evolucijski određuje trenutak kada neke morske ptice gube sposobnost leta.

"Što su krila postala efikasnija za plivanje, postajala su neefikasnija za letenje. U nekom trenutku, kada im je postalo 'preskupo' letjeti, pingvini su odlučili potpuno odustati od letenja i pretvoriti krila u peraje", jednostavno je objasnio Speakman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 00:15