Studija objavljena u srijedu u časopisu PLOS One otkrila je da prestanak konzumiranja mesa možda nije samo stvar volje. Naime, znanstvenici su utvrdili da postoje tri gena o kojima ovisi koliko se dobro netko može pridržavati vegetarijanskog načina života, prenosi Daily Mail.
- Dokazali smo da genetika igra značajnu ulogu u vegetarijanstvu i da su neki ljudi genetski prikladniji za vegetarijansku prehranu od drugih, rekao je autor studije i profesor medicinskog fakulteta Nabeel Yaseen.
Uz vjerske i kulturne običaje, zdravstveni, moralni i ekološki razlozi ubrajaju se među čimbenike koji motiviraju ljude da smanje ili u potpunosti prestanu konzumirati meso, no nisu svi jednako uspješni.
- Veliki dio vegetarijanaca izjavio je da povremeno konzumiraju mesne proizvode prilikom odgovaranja na upitnike. To pokazuje da mnogi ljudi koji bi htjeli biti vegetarijanci ne mogu ostati dosljedni. Naši podaci ukazuju na to da je genetika barem dio razloga, objašnjava Yaseen.
Studijom nije dokazano tko je ili nije predisponiran za vegetarijanstvo, no istraživači se nadaju da će se budući radovi dati odgovor i na to pitanje.
- Rad naglašava zamršenu vezu između naših gena i prehrambenih odabira, vjerojatno ćemo u budućnosti imati personaliziranije prehrambene preporuke temeljene na genetskim predispozicijama, rekao je José Ordovás, profesor nutricionizma i genetike na Sveučilištu u Massachusettsu.
Veze s metabolizmom i radom mozga
Istraživači su koristili podatke iz UK Biobanke, velike biomedicinske baze podataka i istraživačkog izvora koji dugoročno prati ljude. Više od 5.000 strogih vegetarijanaca definiranih kao ljudi koji nisu jeli životinjsko meso u prošloj godini, uspoređeno je s više od 300.000 ljudi u kontrolnoj skupini koji su u prethodnoj godini jeli meso.
Identificirana su tri gena usko povezana s vegetarijanstvom i još 31 koji su potencijalno povezani s vegetarijanstvom. Genetskom analizom otkriveno je da je vjerojatnije da vegetarijanci imaju različite varijacije ovih gena od osoba koje jedu meso. Moguće je da razlog leži u tome kako različiti ljudi obrađuju lipide, odnosno masti. Biljke i meso razlikuju se po složenosti svojih lipida pa je moguće da neki ljudi trebaju lipide koje nudi meso.
- Vjerujemo da bi to moglo imati veze s genetskim razlikama u metabolizmu lipida i njihovog utjecaja na mozak, ali potrebno je više istraživati da bi se dokazala ova hipoteza, kaže Yaseen.
Ne radi kod svih
Studija ipak ima ograničenja. Naime, svi koji su sudjelovali u analizi bili su bijelci pa je uzorak ostao homogen kako bi se izbjegla zbunjujuća kulturna praksa u rezultatima. To također sprječava primjenu podataka na cijelu populaciju, iako ova studija možda neće dati konačan odgovor - ona je važna za daljnje istraživanje, kaže Ordovás.
- Ova studija rasvjetljuje relativno neistraženo područje - povezanost genetike s prehrambenim preferencijama. Povezanost genetskih varijacija sa striktnim vegetarijanstvom sugerira da postoji biološka osnova za ovaj izbor prehrane nepovezan s kulturnim, etičkim ili ekološkim razlozima, zaključio je znanstvenik.