Unatoč pravovremenoj reakciji liječnika, beba u Velikoj Britaniji preminula je od izljeva krvi u mozak, a u majčinoj krvi otkrivena su neobična antitijela.
Znanstvenici iz Bristola, među kojima i Zagrepčanka Vanja Karamatić Crew, došli su do otkrića da je ženina krvna grupa bila ultrarijetke vrste, što je krv njezine bebe učinilo nekompatibilnom s njezinom.
Proučavanjem majčine krvi znanstvenici su uspjeli otkriti po čemu se ona razlikuje te su potvrdili novi, rijetki skup krvnih grupa, sustav Er, koji je 44. opisan u znanstvenoj literaturi. To otkriće objavljeno je u časopisu Blood.
Važno u trudnoći
- Mnogima su poznate krvne grupe ABO i Rh, no trenutačno je u transfuzijskoj medicini priznato 387 antigena krvnih grupa, od kojih 345 pripada jednom od 43 sistema, a za preostalih 33 još se ne zna molekularna osnova. Antigeni su locirani na proteinima i šećerima na površini crvenih krvnih stanica, a služe kao identifikacijske molekule pomoću kojih se organizmi mogu raspoznati. Ako su različiti, oni mogu izazvati aktivaciju imunog sistema i proizvodnju antitijela - pojašnjava dr. Vanja Karamatić Crew, znanstvenica iz International Blood Group Reference Laboratoryja (IBGRL) u Bristolu i prva autorica studije o Er sustavu krvnih grupa.
- Tri neopisana, a serološki povezana antigena Er prvi put su zabilježena 1980-tih. S obzirom na to da njihova molekularna osnova nije bila poznata, mi smo upotrijebili sekvenciranje nove generacije na arhiviranim uzorcima i otkrili PIEZO1 kao gen s veoma rijetkim mutacijama odgovornim za ispoljavanje jednako tako rijetkih Er antigena. U međuvremenu smo identificirali dva dodatna antigena, Er4 i Er5, te istim metodama opisali njihove molekularne osnove - dodala je dr. Karamatić Crew, koju zovu "detektivkom za krvne grupe".
- Antigeni krvnih grupa i njihova pripadajuća antitijela su u principu klinički važna u trudnoći i kod alogeničnih transfuzija, ali i pri transplantaciji. Saznanja o genetičkoj i molekularnoj osnovi antigena omogućuju testiranje i pravilan izbor kompatibilne krvi u slučaju transfuzije, a nadalje znanstvenicima daju osnovu za temeljita istraživanja strukture i funkcije crvenih krvnih stanica - naglasila je dr. Karamatić Crew. Do otkrića novog sustava dr. Karamatić Crew i njeni kolege sa Sveučilišta Bristol došli su zahvaljujući primjeni novih analitičkih metoda kao što je sekvenciranje nove generacije (NGS), ali i činjenici da IBGRL posjeduje arhivu rijetkih antigena.
Dva sveučilišta
- IBGRL, koji je osnovan 1946. godine, bavi se analizom isključivo rijetkih i kompleksnih slučajeva antigena krvnih grupa i njihovih pripadajućih antitijela. Tijekom godina IBGRL je analizirao uzorke mnogih rijetkih antigena koji se tadašnjim serološkim i genetskim metodama nisu mogli u potpunosti okarakterizirati.
Danas je takva arhiva rijetkih antigena iznimno korisna jer je uz nedavan napredak novih moćnih analitičkih metoda, kao što su sekvenciranje nove generacije, CRISPR/Cas 9, proteomika itd., sada moguće odgonetnuti molekularne osnove tih antigena. S kolegama sa Sveučilišta u Bristolu mi smo posebno privilegirani - imamo i uzorke iz arhiva i moderne instrumente - naglasila je Vanja Karamatić Crew.
Vanja Karamatić Crew rođena je u Zagrebu, gdje je završila MIOC i diplomirala molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirala je na Royal Agricultural University/University of Reading. Već godinama radi u International Blood Group Reference Laboratoryju (IBGRL) u Bristolu, a objavila je preko 90 publikacija.
Za svoj znanstveni doprinos dobila je niz priznanja, uključujući nagrade British Blood Transfusion Society: Race and Sanger Award (2008.) i Kenneth Goldsmith Award (2021.) Također, predaje na dva sveučilišta u Bristolu.