Vozimo se na struju, a našu djecu umjesto babysittera sada čuvaju obiteljski roboti

Probudili ste se 6. travnja 2022. Vaš omiljeni Jutarnji list navršio je 24 godine. Iako su teoretičari medija 2010. godine proricali smrt tiskanih medija i propast novinarske profesije, Jutarnji list i njegovi novinari su opstali. Najčitanija rubrika, kako na on-line tako i u tiskanom izdanju, jest znanost i tehnologija što ne čudi jer 95 posto čitatelja Jutarnjeg lista ima visoku naobrazbu.

U proteklih 12 godina obrazovna struktura hrvatskog stanovništa jako se promijenila pa sada 25 posto pučanstva predstavljaju visoko obrazovani ljudi. Naime, nakon što je 2010. godine Hrvatska bila na rubu bankrota, a korupcija i kriminal razarali temelje države, ulaskom u EU došlo je do korjenitih promjena.

Radikalan zaokret prema stvarnom društvu znanja rezultirao je činjenicom da je Hrvatska postala “balkanski tigar” te svake godine bilježi snažan gospodarski rast. Nova politika vlade RH privukla je i tisuće hrvatskih znanstvenika i stručnjaka koji žive u inozemstvu, ali i brojne eksperte iz cijelog svijeta, kojima su dobro plaćeni poslovi, ali i ugodna klima te dobra kvaliteta života bili neodoljiv mamac. U Hrvatskoj 2022. godine razvijene su mnoge tehnologije. Evo nekih od tih tehnologija.

Genetsko inženjerstvo: GM bundeva u Zagorju - Hrvatski farmeri okreću se biotehnologiji

Kada su se sredinom devedesetih godina 20. stoljeća na tržištu pojavile prve genetski modificirane (GM) biljke, u zapadnoj Europi zavladala je prava histerija protiv nove tehnologije. Ta se histerija kasnije prenijela i na Hrvatsku čiji su građani panično strahovali od genetski modificiranih organizama (GMO). No, kada je 2010. godine EU, nakon 12 godina moratorija, odobrila GM krumpir Amfloru, klima oko GMO-a se polako počela mijenjati. Nove generacije educiranih europskih farmera već 2015. godine masovno su počeli sijati GM usjeve kako bi poboljšali urode i postali konkurentni na svjetskom tržištu.

Taj se trend ubrzo preselio i u Hrvatsku pa hrvatski farmeri danas masovno uzgajaju GM usjeve i to posebice kukuruz, soju, rajčicu, krumpir i bundevu.

Roboti za male i velike: Svaka kuća ima iRobija - U staračkim domovima mehanički instruktor

Simpatični iRobi, obiteljski robot južnokorejske kompanije Yujin Robotics postao je član naših kućanstava. Visok je 45 centimetara, a težak sedam kilograma. Reagira na glasovne komande, a razumije čak 1000 hrvatskih riječi. Snima fotografije digitalnom kamerom, a priopćava i vijesti te vremensku prognozu. iRobi je sposoban za edukacijske poslove pa tako može voditi brigu o djeci prikazujući im zabavne i edukacijske sadržaje, poput filmova, fotografija i igara na velikom LCD ekranu, koji reagira na dodir.

Kako hrvatsko pučanstvo stari, broj stračkih domova u stalnom je porastu. U nekima od tih domova angažiran je Taizo, mehanički instruktor gimnastike za starije osobe. Taizo je visok 70 cm i težak oko sedam kilograma.

Električni automobili: Tesla roadster grabi cestom - Ekološki osviješteni Hrvati napuštaju benzin

Dok je 2010. godine kalifornijske yuppije oduševljavo ultrasportski električni auto Tesla, neka vrsta Porshea koji ne zagađuje okoliš, na sajmu automobila u Ženevi predstavljen je i prvi hrvatski električni automobil XD. Proizvod tvrtke Dok-ing, XD je tada privukao pozornost posjetitelja u Ženevi kao atraktivan gradski automobil trosjed. Maleni XD, s jednim je punjenjem baterija tada mogao prevaliti 250 kilometara. U međuvremenu, XD je usavršen pa sada s jednim punjenjem baterije prelazi i do 350 kilometara, a na 100 kilometara troši svega pet kuna električne energije. No, danas se svi svjetski proizvođači automobila natječu u tome tko će lansirati ekonomičniji i elegantniji električni auto tako da je ekološki imperativ reći ne nafti i benzinu. I mnogi ekološki osviješteni građani Hrvatske u proteklih su 12 godina s benzinskih prešli na električne automobile različitih proizvođača. Ulice milijunskog Zagreba sada su preplavljene elegantnim automobilima na električni pogon.

Bežični prijenos energije: Witricity osvojio svijet - Hrvat Marin Soljačić inicirao je razvoj nove tehnologije

Kada je 2007. godine hrvatski fizičar Marin Soljačić s Massachusetts Institute of Technology (MIT) sa svojim suradnicima uspješno demonstrirao koncept bežičnog prijenosa energije na sobnoj udaljenosti Witricity, mediji su ga prozvali novim Teslom. Naime, Nikola Tesla krajem 19. stoljeća došao je na ideju bežičnog prijenosa električne energije te je u tu svrhu osmislio antenski toranj na Long Islandu. No, njegova je ideja propala zbog nedostatka sredstava.

Stotinjak godina kasnije, iznerviran zvukom pražnjenja mobitela koji ga je budio svake noći, Marin Soljačić počeo je razmišljati kako bi se mobitel mogao puniti sam od sebe. Naposljetku se dosjetio rezonancije, fizikalnog fenomena kod kojega neki predmet počne titrati kada se pobudi frekvencija njegova vlastitog titraja. Primjerice, ako vojnici hodaju u stroju preko mosta, uslijed rezonancije most može početi vibrirati. Rezonancija je česta pojava kod glazbenih instrumenata. Tako sviranje nekog glazbenog instrumenta može potaknuti na vibriranje drugi instrument iste akustičke rezonancije.

No, umjesto akustične, Soljačić je koristio rezonanciju elektromagnetskih valova. Njegov se sustav zasniva za činjenici da se oko električki nabijene zavojnice stvara stacionarno magnetsko polje. Oscilacije toga magnetskog polja mogu inducirati električnu struju u obližnjoj zavojnici jer dinamičko magnetsko polje stvara električno polje i obrnuto. Ta druga zavojnica može djelovati kao baterija ili punjač. Ako dvije zavojnice imaju istu frekvenciju, one će, jedna od druge, primati energiju zahvaljujući magnetskom polju.

Koncept Witricity odmah je privukao pozornost elektroničke i automobilske industrije i danas se u Hrvatskoj koristi ne samo za punjenje mobitela nego i kod laptopa, MP3 playera, malih kućnih robota i niza drugih gadgeta.

Geoinženjering: Svi krovovi u bijeloj boji - Nov način borbe protiv klimatskih promjena

Kada se nobelovac Steven Chu, ministar energetike tijekom prvog mandata bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, u ljeto 2009. godine založio za bojanje krovova u bijelo, počelo se pričati o geoniženjeringu. Riječ je o nizu metoda hotimičnog manipuliranja Zemljinom klimom. Chu je tada izjavio kako bi se bojanjem zgrada i krovova u bijelo mogao postići učinak ekvivalentan tome da 11 godina svi automobili budu maknuti s cesta. Ubrzano zagrijavanje našeg planeta potaklo je mnoge da počnu mijenjati navike. I prema novom zakonu o zaštiti okoliša iz 2021. godine, svi krovovi u RH moraju se bojati u bijelo. Naime, zgrada s bijelim krovom reflektira Sunčeve zrake, stoga je zagrijavanje slabije te rashladni uređaji troše manje energije za hlađenje. Hrvatska je napravila veliki pomak u dobivanju energije iz obnovljivih izvora, poput solarne i energije vjetra. Danas dobiva 10 posto energije iz obnovljivih izvora.

Sintetski mikroorganizmi: Gorivo iz morskih algi - Umjetne bakterije pomažu u zaštiti okoliša

U Šibeniku je u ožujku 2022. godine otvoren prvi pogon za dobivanje biogoriva iz sintetskih bakterija. Tako je ostvarena 12 godina stara ideja slavnog Craiga Ventera, znanstvenika čija je bivša tvrtka Celera Genomics prva očitala čovjekov genetski kod 2000. godine. Venter se tada prebacio na stvaranje umjetnih bakterija. Ploveći na svojoj jahti Sorcerer II. u ljeto 2010. godine Venter je uplovio u Jadran gdje je otkrio mnoštvo novih mikroogranizama čije je genome sekvencirao. Otkrio je tisuće novih gena, a zatim ih iskoristio za stvaranje sintetske bakterije koja se pokazala kao pogodna za proizvodnju biogoriva iz morskih algi. Nakon više godina laboratorijskih ispitivanja i prikupljanja potrebnih dozvola, Venter je u Šibeniku investirao u više stotina milijuna dolara vrijedan pogon Jadrangenomics. Danas 75-godišnji Craig Venter nazočio je otvaranju Jadrangenomicsa.

Kompanije nude genetske testove: Genom na DVD-u za 100 eura - Hrvati žele doznati jesu li u rodu s Džingis-kanom

U Hrvatskoj je, uostalom kao u cijeloj Europi, danas popularno pohraniti vlastiti sekvencirani genom na DVD. Nekoliko privatnih hrvatskih biotehnoloških laboratorija nudi sekvenciranje genoma po cijeni od 100 eura. Iz današnje pozicije, čini se nevjerojatnim da su devedesetih godina 20. stoljeća tisuće znanstvenika u sklopu projekta Ljudski genom više od desetljeća bile angažirane kako bi se dešifirirao čovjekov genetski kod. Sve to stajalo je tri milijarde dolara. Kada je 2007. godine tvrtka 454 Life Sciences sekvencirala genom nobelovca Jamesa Watsona, to je stajalo oko milijun dolara.

Već 2010. godine kompanija Knome iz Massachusettsa nudila je sekvenciranje genoma po cijeni od 65.000 dolara. Cijena je i dalje padala i danas biotehnološke tvrtke u Hrvatskoj nude i široku lepezu genetskih testova koji otkrivaju sklonost za više od 100 bolesti, uključujući sklonost Alzheimerovoj bolesti, dijabetesu tipa 2 te moždanom udaru. Cijene testova kreću se između 3 i 10 eura. No, hrvatskim muškarcima vrlo je važno saznati jesu li u rodu s Džingis kanom, jednim od najvećih osvajača u povijesti. No, Džingis kan je muškarac i koji je najuspješnije proširio svoje gene jer je tijekom svojih pohoda začeo oko 1200 potomaka. Danas milijuni muškaraca nose gene Džingis kana: najviše ih je u Aziji, ali ne manjka ni hrvatskih muškaraca koji su potomci slavnog osvajača.