U Romualdovoj pećini u Istri otkrivene su paleolitičke pećinske slikarije, stare preko 30.000 godina, prve takve u Hrvatskoj. Objavio je to danas ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo zajedno sa Silviom Buttignoni, ravnateljicom javne ustanove Natura Histrica koja upravlja pećinom.
Naime, međunarodni znanstveni tim otkrio je da u Romualdovoj pećini u Limskom kanalu u Istri postoje sitne, ali očuvane prapovijesne slikarije iz razdoblja paleolitika, stare više od 30.000 godina, na kojima su prikazani bizon, divokoze i ljudske figure. To je jučer objavljeno u travanjskom broju jednog od najuglednijih svjetskih arheoloških časopisa Antiquity, a dva hrvatska znanstvenika, Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre i Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koautori su tog članka. Rad pod nazivom „Širenje horizonata paleolitičke stijenske umjetnosti: lokalitet Romualdova pećina“ („Expanding the horizons od Palaeolithic rock art: the site of Romualdova pećina“) potpisuje međunarodni tim pod vodstvom Aitora Ruiz-Redonda.
-To je jedan fenomen koji je koncentriran u jugozapadnoj Francuskoj i sjevernoj Španjolskoj. Riječ je o prapočecima ljudske umjetnosti i prvim crtežima koje su ljudi radili. Najstariji crteži su stari oko 30 tisuća godina. Osim na područjima koje sam spomenuo, gotovo da takvih slikarija nema na cijelom svijetu. Tek ima nekoliko razbacanih lokaliteta u Rusiji i Rumunjskoj. To je prvi nalaz tog tipa u Hrvatskoj i drugi na Balkanu. Ovo otkriće stavlja Hrvatsku na globalnu kartu lokaliteta s pećinskom slikarstvom i daje Hrvatskoj jednu dodatnu vrijednost. To je naša Altamira, kazao je Komšo.
Zamjetili ih još 2010.
Slikarije je Komšo pri put primijetio još 2010. godina u sklopu projekta CRORA (CROatian Rock Art – Hrvatsko stijensko slikarstvo kada je istraživao ovu pećinu na južnim obroncima Limskog kanala. Ona je dugačka stotinjak metara i poznata je po tome što je u njoj po tradiciji obitavao Sv. Romuald oko 1000. godine, te po tome što su u njoj otkriveni materijalni ostaci neandertalaca, iz razdoblja srednjeg paleolitika. Komšo kaže da u njoj nije živjelo puno ljudi nego de je vjerojatno imala kultni značaj. U to vrijeme Limski kanal nije bio potopljen morem nego je predstavljao ušće rijeke. Ondje su obitavale prapovijesne životinje koje su u međuvremenu izumrle, pa se pretpostavlja da je od tuda i na stijenama pećine svoje mjesto našao baš bizon.
_1.jpg)
Crtež bizona
Pretpostavio je da pripadaju paleolitičkom razdoblju. Tu je pretpostavku 2017. godine potvrdio međunarodni tim pod vodstvom dr. Aitora Ruiz-Redonda u sklopu projekta BALKART, koji proučava paleolitičku umjetnosti na Balkanu, a financirali su francuska država i Arheološki muzej Istre. Tom je prilikom pregledana i Romualdova pećina i potvrđeno je kako slikarije u njoj potječu iz gornjeg paleolitika.
Inače u pećini su viđene 44 slikarije, od kojih se ističe nekoliko crteža, koji predstavljaju bizona, divokozu, shematizirane prikaze ljudi i trokute, koji mogu simbolizirati ženski spol.
Divokoza
Potom se krenulo s iskopavanjem u podnožju stijene sa slikarijama. Tada su otkriveni materijalni ostatci iz gornjeg paleolitika, odnosno kremena alatka, ulomak okera i nekoliko ulomaka ugljena. Analizom radioaktivnog ugljika utvrđeno je da su ulomci ugljena stari otprilike 17.000 godina. Drugi neizravni podaci sugeriraju stariju dataciju za slikarije, otprilike 34.000-31.000 godina. Daljnjim istraživanjima, ističe Komšo, nastojat će se odrediti točna starost stijenske umjetnosti.
- Vjerujem da ćemo tada utvrditi još veću starost tih slikarija, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.
Slično otkriće u Rumunjskoj
Inače, na Balkanu prapovijesni figurativni prikazi otkriveni su još samo u Rumunjskoj u pećini Coliboaia, gdje je također naslikan bizon, sličan ovom iz Romualdove pećine. I ove slikarije otkrivene su 2010. godine, a stare su 32.000 godina.
- Paleolitičko slikarstvo rijetko je osvjedočeno u Jugoistočnoj Europi. Osim u Hrvatskoj i Rumunjskoj, na Balkanu su paleolitičke gravure pronađene i u pećini Badanj u Bosni i Hercegovini, ali tamo nije riječ o figurativnim prikazima, veli Komšo.
Pećina
Pećinsko slikarstvo predstavlja najstarije sačuvane tragove ljudske umjetnosti. Znanstvenici su dugo vjerovali da je najstarije pećinsko slikarstvo iz razdoblja paleolitika bilo ograničeno samo na jugozapadnu Europu, točnije na sjevernu Španjolsku i južnu Francusku, gdje se nalaze i poznati lokaliteti Altamira i Lascoux. Nova otkrića u Istri i u Rumunjskoj, međutim, pokazuju da se prapovijesne slikarije mogu naći i drugdje u Europi. Važnost ovakvog nalaza je izuzetan, i baca novu svjetlost na razumijevanje paleolitičke umjetnosti na području Hrvatske i Balkanskog poluotoka, te njen odnos s istovremenim fenomenima na području cijele Europe, poručeno je jučer u Puli.
Pećinu i slikarije u njoj sada je potrebno do kraja analizirati, zaštititi i prezentirati, ističe Komšo. Zato će u okviru novog projekta, kojeg će financirati Britanska akademija (British Academy) međunarodni tim na čelu s Ruiz-Redondom provesti daljanja istraživanja u Romualdovoj pećini i pećini Badanj.
Inače, ovo otkriće, objavljeno u časopisu Antiquity potpisuju Aitor Ruiz-Redondo (PACEA, Université de Bordeaux; CAHO, Sveučilište u Southamptonu) i Darko Komšo (Arheološki muzej Istre) te Diego Garate Maidagan (IIIPC, Sveučilište u Cantabriji), Oscar Moro-Abadía (Sveučilište u Newfoundlandu), Manuel Ramón González-Morales (IIIPC, Sveučilište u Cantabriji), Jacques Jaubert (PACEA, Sveučilište u Bordeauxu) i Ivor Karavanić (Sveučilište u Zagrebu; Sveučilište u Wyomingu). Time je predstavljen široj svjetskoj javnosti. Projekt je realiziran uz podršku ustanove Natura Histrica koja upravlja Limskim kanalom i Rumoaldovom pećinom.
Crtež bizona
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....