TRI STUDIJE

Veliko istraživanje o Slavenima: ‘Uzorci iz Hrvatske bili su ključni za razrješavanje dva pitanja‘

dr. Mario Novak

 Darko Tomaš/CROPIX
U istraživanjima je predstavljeno je 68 novo sekvenciranih ljudskih uzoraka iz Hrvatske

Dolaskom na Balkan Slaveni su se pomiješali s lokalnim stanovništvom, a taj spoj novopridošlih i starosjedilačkih gena vidljiv je i danas, pokazale su, među ostalim, tri studije objavljeno u prestižnom časopisu Science velikog međunarodnog tima u kome je i 15 hrvatskih istraživača. Netom objavljene studije donose nove genomske podatke o 727 drevnih pojedinaca, a tim istraživača na čelu s Ronom Pinhasijem sa Sveučilišta u Beču, Songül Alpaslan-Roodenberg sa Sveučilišta u Beču i Sveučilišta Harvard te Iosifom Lazaridisom i Davidom Reichom sa Sveučilišta Harvard iskoristio je novodobivene podatke kako bi testirali brojne arheološke, genetičke i lingvističke hipoteze koje su dugo vremena zaokupljale interes znanstvene javnosti.

- U istraživanjima je predstavljeno je 68 novo sekvenciranih ljudskih uzoraka iz Hrvatske od razdoblja neolitika pa do srednjeg vijeka čime se broj drevnih uzoraka s našeg područja gotovo udvostručio. Najveći broj uzoraka, ukupno 37, potječe iz pećine Bezdanjača u Lici ukupno 37, poznate brončanodobne nekropole. Analizom ovog nalazišta rekonstruiramo je genetsko nasljeđe prastanovnika Like te su dobivene iznimno važne informacije o drevnim migracijama i rodbinskim vezama tih ljudi – rekao nam je bioarheolog dr. Mario Novak iz Instituta za antropologiju u Zagrebu. Njegov je tim proveo je detaljnu antropološku analizu većine koštanih ostataka drevnih ljudi s područja Hrvatske čija je DNK objavljena u ovom radu te je u suradnji s kolegama iz Beča i Harvarda sudjelovala u pripremi uzoraka i kontekstualizaciji samih nalazišta.

- Uzorci s područja Hrvatske bili su ključni za razrješavanje dva pitanja. Prvo je pitanje koliki je bio i je li ga bilo uopće) utjecaj stepske jamne kulture na području jugoistočne Europe. Ovdje su posebno važnu ulogu odigrali brončanodobni uzorci s područja Dalmacije i Like (izvor rijeke Cetine i pećina Bezdanjača kraj Vrhovina). Pokazalo se da je upravo na ovom području genetsko nasljeđe stepske jamne kulture vrlo jako, za razliku od južnog Balkana tj. Grčke gdje je taj utjecaj zanemariv. Uz to, usko povezano uz migracije jamne kulture je i pojava indoeuropskih jezika na našim područjima tijekom ranog brončanog doba u u interakciji sa starosjedilačkim populacijama pa su tako i ‘ paleobalkanski‘ jezici koji su se ovdje govorili prije rimskih osvajanja posljedica tih migracija – pojasnio je dr. Novak.

Drugo pitanje u kojem su hrvatski uzorci odigrali važnu ulogu je i pitanje slavenskih seoba. - Zanimalo nas je jesu li Slaveni nakon dolaska potpuno promijenili genetsku sliku Balkana ili je ipak današnje stanovništvo mješavina starosjedilačkih populacija i novopridošlih Slavena. Prema dobivenim podacima, čini se da su populacije koje danas nastavaju ove kraje doista konglomerat novopridošlih Slavena te starosjedilačkih elemenata, tj, svojim seobama na Balkan Slaveni nisu u potpunosti izbrisali prijašnje stanovništvo kako su neki znanstvenici pretpostavljali. U svakom slučaju, u pripremi je velika genetička studija koja se bavi upravo seobama Slavena na ova područja gdje će biti analizirani ranosrednjovjekovni genomi iz Hrvatske i regije pa ćemo vjerojatni tada dobiti i konačnu potvrdu za ovu pretpostavku – zaključio je Mario Novak.

Tko su bili pripadnici jamne kulture

Svi indoeuropski jezici koji se danas koriste mogu se pratiti do stepskih pastira iz jamne kulture. Riječ je o nomadskim narodu koji je prije oko 5000 godina s područja euroazijske stepe, sjeverno od Crnog mora i Kavkaza, krenuo u osvajački pohod po Europi.

Kako su se širili, potomci pastira jamne kulture miješali su se s lokalnim stanovništvom. Inače, jamna kultura dobila je naziv po specifičnom načinu ukapanja u kojem se pokojnik polagao u duboku raku iznad koje se podizao grobni humak visok nekoliko metara. Sam pokojnik najčešće je bio položen na bok i prekriven slojem crvenog okera, što je pigment željeznog oksida.

U jugoistočnoj Europi utjecaj jamne kulture bio je značajan te ovdje nalazimo pojedince čije genetsko podrijetlo se u cijelosti podudara s onim pripadnika jamne kulture, a ti pojedinci su na ovo područje došli odmah nakon početka migracija iz stepa. - U jugoistočnoj Europi utjecaj jamne kulture bio je značajan te ovdje nalazimo pojedince čije genetsko podrijetlo se u cijelosti podudara s onim pripadnika jamne kulture, a ti pojedinci su na ovo područje došli odmah nakon početka migracija iz stepa.

"U Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji nalazimo ljude koji genetski izgledaju kao da su presađeni iz stepe. Veza je nepogrešiva, a kako je vrijeme prolazilo, došljaci iz stepa su se stopili s lokalnim stanovništvom, ostavljajući više svog genetskog nasljeđa na sjeveru Balkanskog poluotoka nego na jugu, ali s jednakim lingvističkim utjecajem na čitavo to područje – rekao je David Reich sa Sveučilišta Harvard.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 00:58