BITKA

VELIKA BORBA ZA INTELEKTUALNA PRAVA Uništavaju li patenti suštinu akademske znanosti? Je li važno da se lopticom igra tenis ili da je ona zelena

Jennifer Doudna
Konačni pravorijek u sporu za prava nad tehnologijom CRISPR-Cas9, koji već nekoliko godina zaokuplja velik broj znanstvenika

Uništavaju li patenti suštinu akademske znanosti? Ovo pitanje u središtu je velike borbe oko intelektualnih prava na tehnologiju CRISPR-Cas9, koja se vodi između dvije ugledne američke znanstvene institucije: Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju i Instituta Broad u Bostonu.

Nedavno je u tom ratu izrečen pravorijek jer je Ured za patente i žigove Sjedinjenih Američkih Država (USPTO) presudio u korist Instituta Broad, koji je zajednička istraživačka ustanova prestižnih sveučilišta Harvard i MIT, a nosi ime po milijarderu Eliju Broadu.

Zasluga bakterija

Za razliku od ostalih patentnih sporova koji su u pravilu dosadne pravosudne trakavice, borba oko prava nad tehnologijom CRISPR-Cas9 već nekoliko godina zaokuplja veliki broj znanstvenika. Razlog je jednostavan: riječ je o tehnologiji koja bi vlasniku patenta mogla donijeti milijarde dolara dobiti. “Patent vam daje pravo da isključite druge od rada, korištenja ili prodaje vaših izuma. To je iznimno vrijedno pravo, posebice u slučaju revolucionarnih tehnologija kao što je CRISPR, jedno od najvećih otkrića u znanosti o životu”, komentirala je za Los Angeles Times Robin Feldman, direktorica Instituta za inovacijsko pravo u San Franciscu.

CRISPR-Cas 9 jest tehnologija koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena. Prednost ove tehnologije je njezina relativna jednostavnost, visoka preciznost i učinkovitost pa je stoga posljednjih godina korištena za modifikaciju gena u nizu različitih tipova stanica i modelnih organizama, i to posebice onih za koje prijašnje metode nisu bile učinkovite.

Strogo gledano, revolucionarnu tehnologiju izmislile su bakterije: CRISPR je zapravo prirodni mehanizam kojim se mnoge bakterije brane od virusa. No, prvi rad koji demonstrira mogućnosti tehnologije CRISPR u modifikaciji gena objavile su 2012. godine u časopisu Science dr. Jennifer Doudna s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju (UC Berkeley) i dr. Emmanuelle Charpentier koja je tada radila na Sveučilištu u Beču. U ožujku 2013. godine ta su dva sveučilišta Američkom patentnom uredu prijavila patent sa 155 patentnih zahtjeva koji su se odnosili na opću primjenu tehnologije CRISPR-Cas 9.

No, do trenutka kad je prijavljen taj patent, objavljeno je još nekoliko istraživanja na temu revolucionarne tehnologije, uključujući i rad Feng Zhanga i njegovih kolega s Instituta Broad koji su CRISPR-Cas9 primijenili kod eukariotskih stanica, tj. biljnih, životinjskih i ljudskih stanica. Feng Zhang prijavio je patent u listopadu 2013. godine po ubrzanom modelu. Kako je on sadržavao manje patentnih zahtjeva, USPTO ga je priznao u travnju 2014. godine. Patent je ponovno potvrdio prije dva tjedna. U međuvremenu je Jennifer Doudna prijavila dodatni patent na modificirani oblik tehnologije CRISPR, koji je odobren u veljači 2016. godine. No, izvorna patentna prijava Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier iz 2013. godine još se uvijek obrađuje.

Teniske lopte

“Oni imaju patent za zelenu tenisku lopticu, a mi ćemo imati patent za sve teniske loptice”, slikovito je odluku Američkog patentnog ureda komentirala Jennifer Doudna za New York Times.

Iako je USPTO presudio u korist Instituta Broad, “patentni rat” oko tehnologije CRISPR daleko je od kraja jer Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju ima pravo na žalbu u roku od dva mjeseca. Osim toga, obje suprotstavljene strane prijavile su patente u Europi gdje bi borba za intelektualna prava mogla potrajati pet godina. “A odluka u Europi ne mora nužno slijediti isti obrazac kao u Američkom patentnom uredu”, rekla je za Nature Catherine Coombes, engleska odvjetnica specijalizirana za patentno pravo.

Tehnologija CRISPR dosad je korištena u nizu istraživanja, od kojih su posebno važna ona povezana s novim terapeutskim pristupima u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije. Prošle godine kineski su znanstvenici objavili da su prvi put upotrijebili CRISPR za liječenje raka kod pacijenta oboljelog od raka pluća. Ove godine, pak, američki i kineski znanstvenici najavljuju kliničke pokuse u primjeni CRISPR-a u liječenju različitih vrsta tumora. U SAD-u je već utemeljeno nekoliko kompanija koje pokušavaju razviti medicinske terapije zasnovane na primjeni CRISPR-a. Tako su kompaniji Editas, koja drži licence za Broadove patente, nakon odluke Američkoga patentnog ureda dionice skočile za 30 posto. Istodobno su kompanijama Intellia Therapeutics i CRISPR Therapeutics, koje imaju licence za intelektualno vlasništvo Jennifer Doudna i njezinih kolega, dionice pale za deset posto.

Širokaprimjena

Tehnologija otvara i niz primjena u poljoprivredi pa se tako predviđa da će u idućih pet do deset godina imati široku primjenu kod kultura otpornih na bolesti i nametnike. Ipak, brzina primjene nove tehnologije uvelike ovisi o pravnom postupku oko borbe za intelektualna prava na CRISPR. No, čini se kako nema bojazni za znanstvenike koji revolucionarnu tehnologiju koriste isključivo za istraživanja. “I Broad i Berkeley su velikodušni u tome da se CRISPR slobodno koristi za akademska istraživanja. No, znanstvenici koji to žele koristiti u komercijalne svrhe, to će morati platiti”, izjavio je Jorge Contreras, profesor prava i humane genetike na Sveučilištu u Utahu.

Borbu oko intelektualnih prava na CRISPR komentirao je i prof. Nenad Malenica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. “U principu, neće biti utjecaja na tijek znanstvenih istraživanja, ali bi moglo imati utjecaj na one dionike koji žele tehnologiju komercijalizirati. Grupa s Instituta Broad je ovom odlukom Patentnog ureda dobila potvrdu valjanosti svoga prvog odobrenog patenta na CRISPR tehnologiju. Grupa s Berkeleyja odobrenje svog patentnog zahtjeva još čeka, iako su oni ti koji su svoj zahtjev podnijeli prvi. Prema svemu sudeći, i dobit će ga. No, u toj konstelaciji će oni koji žele dobiti licencu na CRISPR, vjerojatno imati dvije glavne adrese na koje će se morati javiti. Svađa oko patenata neće usporiti znanstveni napredak, ali bi mogla usporiti dolazak potencijalno novih terapija na tržište”, smatra Malenica koji je i predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera (HUGI). No, neki su znanstvenici ogorčeni na pohlepu u pozadini borbe za patentna prava na CRISPR. “Posjedovanje nagrada i patenata transformiralo je ono što je trebalo biti najveća uspješnica u temeljnim istraživanjima u malicioznu borbu u kojoj se ljudi ponašaju loše”, ističe biolog dr. Michael Eisen s UC Berkeleyja. “Mislim da ni Berkeley, ni Broad ne bi trebali imati patente na CRISPR jer je protuusluga znanosti i javnosti kad se akademski znanstvenici pozivaju na intelektualna prava koja su rezultat njihova rada”, zaključio je Eisen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:24