Uzbudljivo otkriće: Cjepivo protiv herpesa moglo bi smanjiti rizik od razvoja demecije

Nedavno odobreno cjepivo protiv herpesa povezano je sa značajnim smanjenjem dijagnoza demencije u šest godina nakon primanja injekcije, piše Guardian.

Medicinski podaci iz SAD-a sugeriraju da osim što sprječava herpes - bolno i ponekad ozbiljno stanje kod starijih ljudi - cjepivo također može odgoditi pojavu demencije.

Dr. Maxime Taquet sa Sveučilišta u Oxfordu, glavni autor studije, rekao je da rezultati podupiru ideju da cijepljenje protiv herpesa može spriječiti demenciju: ‘Ako se potvrde u kliničkim ispitivanjima, ovi bi nalazi mogli imati značajne implikacije za starije osobe, zdravstvene usluge i javno zdravstvo.‘

Herpes je uzrokovan virusom herpes zoster i može se razbuktati kod ljudi koji su prethodno imali vodene kozice. Kada je cjepivo protiv herpesa, Zostavax, prvi put pušteno u promet 2006. godine, brojne su studije otkrile naznake da je rizik od demencije manji kod onih koji su primili cjepivo.

Razvoj novog i učinkovitijeg cjepiva protiv herpesa, Shingrixa, doveo je do brzog prelaska na to cjepivo u SAD-u u listopadu 2017. dok se ranije koristilo cjepivo Zostavax.

Tim znanstvenika s Oxforda proučio je zdravstvene kartone više od 200.000 američkih građana cijepljenih protiv herpesa, od kojih je oko polovica primila novo cjepivo. Tijekom sljedećih šest godina, rizik od demencije bio je 17 posto manji kod onih koji su primali Shingrix u usporedbi na one cijepljene Zostavaxom.

Ljudi koji su ipak razvili demenciju, proživjeli su 164 dana više, ili gotovo šest mjeseci, bez tog stanja. Učinak je bio jači kod žena (22 posto), nego kod muškaraca (13 posto).

Istraživači su nastavili ispitivati ​​stope demencije kod ljudi koji su primili druga cjepiva.

U tekstu u časopisu Nature Medicine, opisano je kako su oni koji su primali Shingrix imali 23 do 27 posto manji rizik od demencije nego ljudi koji su bili cijepljeni protiv gripe, tetanusa, difterije ili hripavca.

Jedan od autora studije, prof. John Todd s Oxforda, konzultant je GSK-a, proizvođača Shingrixa, ali istraživači su rekli da je studija provedena bez ikakvog sudjelovanja farmaceutske tvrtke, koja je bila obaviještena o radu tek kad je tekst već bio prihvaćen za objavu.

U Velikoj Britaniji je Shingrix na raspolaganju svima koji su navršili 65 godina.

‘Očekuje se da ćemo, ako je učinak cjepiva doista takav, vidjeti smanjenje demencije u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon što ljudi počnu uzimati cjepivo Shingrix‘, rekao je Taquet.

Više od 55 milijuna ljudi u svijetu živi s demencijom, a jedna od tri osobe razvit će to stanje tijekom života. Iako su nedavno odobreni lijekovi za koje se čini da usporavaju bolest, lijeka nema.

Ipak, najnovija studija ne dokazuje sasvim pouzdano da Shingrix odgađa demenciju, ali profesor Paul Harrison, jedan od autora studije, kaže da se radi na tom pitanju. Ako cjepivo doista štiti od demencije, nije jasno kako. Jedna je mogućnost da ponovno oživljavanje virusa herpesa izaziva patološke promjene koje dovode do demencije. Drugi je da neku ulogu igraju kemikalije u cjepivu koje pojačavaju imunološki odgovor.

Također, zasad se još ne zna bi li ikakva zaštita od demencije bila učinkovitija da se cjepivo daje mlađim ljudima, poput onih u 50-ima, ili bi zaštita prerano prestala.

‘Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se više ljudi odlučiti uzeti Shingrix kad ovi podaci budu objavljeni. No ne bih preporučio da ljudi počnu tražiti cjepivo samo zato što misle da će smanjiti rizik od demencije‘, kaže Harrison.

Andrew Doig, profesor biokemije na Sveučilištu u Manchesteru, rekao je: ‘Ovo je značajan rezultat, po učinkovitosti usporediv s nedavnim lijekovima za antitijela za Alzheimerovu bolest. Primjena cjepiva protiv herpesa mogla bi biti jednostavan i jeftin način da se smanji rizik od Alzheimerove bolesti.‘

‘Sada moramo provesti kliničko ispitivanje novog cjepiva te usporediti pacijente koji su primili cjepivo s onima koji su dobili placebo. Ovo je najpouzdaniji način da saznate koliko dobro cjepivo djeluje. Također moramo vidjeti koliko godina može trajati učinak i trebamo li cijepiti ljude u mlađoj dobi. Znamo da put do Alzheimerove bolesti može započeti desetljećima prije nego što se simptomi pojave, pa bi cjepivo moglo biti još učinkovitije ako se daje ljudima u 40-im ili 50-im godinama.‘