JAČINA INTENZITETA URAGANA

Uragani: sve ih je više i sve su razorniji

 NOAA
 

Uragan Harvey, koji je proteklih dana pogodio Teksas te opustošio četvrti po veličini američki grad, Houston, pokazao nam je golemu razornost prirodnih katastrofa.

No, intenzitet takvih uragana mogao bi u budućnosti ojačati zbog rasta globalne temperature, upozoravaju znanstvenici.

Klimatske promjene

Uragan je tropski ciklon, meteorološka pojava brzih vjetrova i mnogo kiše. No, ista takva oluja, kad se pojavi u Indiji i Kineskom moru, naziva se tajfun. Uragani se rađaju u tropskom dijelu Atlantika, uz obalu Afrike, a pogađaju istočnu obalu Amerike od početka lipnja do kraja studenoga. Tako u prosječnoj sezoni uragana Ameriku pogodi 11 olujnih nevremena te do pet većih uragana.

Da bi nastao uragan, temperatura mora u tropskom dijelu sjevernog Atlantika mora biti viša od 26,5 Celzijevih stupnjeva, i to minimalno do 50 metara dubine. Uragani traju više dana, a njima je obično zahvaćena površina od 150 do 600 kilometara u promjeru te vjetrovi dosežu brzinu između 100 i 250 kilometara na sat. Uragan ima miran središnji dio, tzv. oko, promjera između osam i 25 kilometara.

Klimatski modeli za 21. stoljeće kao jednu od posljedica globalnog zagrijavanja najavljuju moguće jačanje intenziteta uragana.

- Uragani većeg intenziteta jedna su od očekivanih posljedica klimatskih promjena. Što su temperatura vode i postotak vlažnosti viši, uragan može biti jači. A ta dva elementa su izražena zbog jačanja učinka staklenika - izjavila je za agenciju France Presse (AFP) Valerie Masson-Delmotte, francuska klimatologinja i članica Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), UN-ove organizacije koja okuplja 3000 klimatologa iz cijelog svijeta.

Na zabrinjavajući rast razornosti uragana upozorava i američka Nacionalna agencija za oceane i atmosferu (NOAA). - Nema sumnje da klimatske promjene povećavaju ozbiljnost katastrofa kao što je uragan Harvey - izjavila je za CNN Jane Lubchenco, bivša čelnica NOAA-e.

Rast razorne moći

Prošle je godine NOAA objavila da se u Atlantskom oceanu od 1980-ih do danas bilježi značajan porast aktivnosti uragana te da će njihova razorna moć sa zagrijavanjem svijeta rasti.

- Očekujemo da ćemo bilježiti sve više oluja visokog intenziteta, kategorija 4 i 5, čiji je udio oko 13 posto od svih uragana, ali koji uzrokuju neproporcionalno veće štete - izjavio je za Guardian Kerry Emanuel, klimatolog na Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Svake godine Sjedinjenim Državama hara 1200 tornada

Osim uragana, svojom razornošću ističe se i tornado, za čiji je nastanak potrebno nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. Od uragana se razlikuje po promjeru, koji iznosi samo nekoliko stotina metara, a najviše tri kilometra.

U većem dijelu područja što ga je zahvatila oluja, tornado se pojavljuje kao crni oblak ljevkasta oblika. Inače, tornado najčešće nastaje u središnjoj dolini rijeke Mississippi. U SAD-u se godišnje bilježi oko 1200 tornada, a 3. svibnja 1999. godine izmjerena je najveća službeno zabilježena brzina vjetra u dosadašnjoj svjetskoj povijesti od 484 kilometra na sat. Radilo se o razornom tornadu koji je nastao kod Oklahoma Cityja u Sjedinjenim Američkim Državama, a dobio je naziv Tornado Bridge Creek-Moore. Slična tornadu je pijavica, atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumulonimbusa.

Pijavice obično kratko traju, od pet do deset minuta, ali katkad mogu trajati i više od jednog sata. Pijavice su proteklih godina učestale u Hrvatskoj, pa je tako jedna prije mjesec dana poharala dijelove Zagreba i okolicu Velike Gorice.

Uragani se, prema jačini vjetra, dijele u pet kategorija

Uragani 1. kategorije razvijaju jačinu vjetra od oko 120 do 153 kilometra na sat i ne čine neku veću štetu čvrstim građevinama, ali uzrokuju manje poplave.

Uragani 2. kategorije, s jačinom vjetrova od 154 do 177 kilometara na sat, mogu oštetiti krovove, vrata i prozore, kao i raslinje, a priobalno i niže zemljište može biti poplavljeno dva do četiri sata prije dolaska centra uragana.

Uragani 3. kategorije imaju jačinu vjetra od 178 do 209 kilometara na sat i nanose strukturalne štete malim naseljima, posebno zbog poplava.

Uragani 4. kategorije imaju jačinu vjetra od 210 do 249 kilometara na sat. Nose krovove kuća, uništavaju kuće u blizini obale, nose kamp-prikolice, izazivaju poplave. Stoga je nužna evakuacija stanovništva

Uragani 5. kategorije imaju jačinu vjetra veću od 249 kilometara na sat koji mogu nositi krovove na većim stambenim objektima i industrijskim postrojenjima, a manje kuće mogu potpuno razoriti. Kod njih su nužne masovne evakuacije.

Top 5 uragana

1. Uragan Galveston najgora je oluja u povijesti SAD. Galveston je bio uragan četvrte kategorije s brzinom vjetra od 230 kilometara na sat, a 1900. godine opustošio je saveznu državu Teksas. Poginulo je između 10 i 12 tisuća ljudi, a šteta je iznosila 99,4 milijarde dolara.

2. Drugi najsmrtonosniji uragan u SAD-u bio je Okeechobee iz 1928. godine, koji je pogodio južnu Floridu te odnio 2500 života i nanio štetu od 40 milijardi dolara. Okeechobee je pogodio i Portoriko i Bahame te usmrtio više od 4000 osoba, uz štetu od 100 milijuna dolara.

3. Uragan Katrina je krajem kolovoza 2005. godine pogodio južnu obalu SAD-a. Razorio je New Orleans, usmrtivši 1800 ljudi i prouzročivši štetu od 110 milijardi dolara. U međuvremenu su sagrađeni sustavi obrane od uragana i poplava koji bi trebali spriječiti reprizu takve tragedije.

4. Uragan Great Miami iz 1926. godine koji je devastirao Floridu odnio je 400 života, ali i počinio štetu od 157 milijardi dolara.

5. Uragan Sandy je 29. listopada 2012. prouzročio velike poplave na sjeveroistočnoj obali SAD-a, napose u saveznim državama New York, New Jersey i Connecticut. Usmrtio je više od 120 ljudi, među kojima četrdesetak u New Yorku. Materijalna šteta je procijenjena na oko 71 milijardu dolara. Uragan Sandy zahvatio je i Jamajku, Kubu, Bahame, Haiti i Dominikansku Republiku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 09:31