Opća skupština Ujedinjenih naroda u petak je usvojila novu kartu svijeta Equal Earth (Jednaka Zemlja). Nova karta točnije prikazuje veličinu Afrike u odnosu na poznatu Mercatorovu kartu koja smanjuje regije blizu ekvatora, a rasteže područja blizu polovima.
Tako Grenland na Mercatorovoj karti izgleda velik gotovo kao Afrika koja je površinom oko 14 puta veća. Karta Equal Earth, koju su 2018. godine napravili Bojan Šavrič, Bernhard Jenny i Tom Patterson, žrtvuje pravocrtne smjerove kako bi prikazala kopnene mase u njihovim ispravnim omjerima. Pritom ima zaobljene rubove kako bi se naglasio Zemljin sferni oblik umjesto pravokutnika.
Za UN-ovu rezoluciju "Corrrect the Map" (Ispravimo kartu) glasale su 164 zemlje, SAD je bio protiv, dok je šest zemalja bilo suzdržano: Gruzija, Estonija, Litva, Moldavija, Srbija i Ukrajina. Ipak, UN-ova rezolucija nije obvezujuća.
- Karta nikad nije neutralna. Ona oblikuje percepcije, utječe na to kako se shvaća mjesto naroda i kontinenata u svijetu i može, ponekad od najranijih godina školovanja, ovjekovječiti prikaze koji ne odgovaraju geografskoj stvarnosti - rekao je tijekom promoviranja UN-ove rezolucije Robert Dussey, ministar vanjskih poslova Togoa. Ta zapadnoafrička država lani je inicirala donošenje rezolucije što su zatim podržale članice Afričke unije uz pokroviteljstvo Francuske.
- Svaka karta svijeta na neki način "laže" jer ne možete sasvim točno na dvodimenzionalnu površinu prenijeti Zemlju koja ima sferni oblik. Ovisno o tome koju vjernost prostora žele zadržati, postoje tri vrste kartografskih projekcija. Ekvidstantne projekcije čuvaju udaljenost, konformne projekcije čuvaju kutove, dok ekvivalentne projekcije čuvaju vjernost površina - pojašnjava Ivan Šišak, asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Mercatorova karta, koja je dosad bila često korištena u atlasima, spada u konformne karte. Nazvana je prema Gerardusu Mercatoru (1512. - 1594.), poznatom flamanskom kartografu i geografu.
- Mercatorova karta potječe iz 16. stoljeća i bila je najjednostavniji i najpraktičniji prikaz našeg planeta u doba kada se doznalo i potvrdilo da je Zemlja okrugla. To je bilo doba velikih geografskih otkrića kada su karte rađene prvenstveno zbog pomorskih potreba. Tada se potvrdilo da Zemlja ima sferni oblik koji je trebalo prikazati na način da može biti u dvodimenzionalnoj projekciji kakva je na papiru - rekao je Šišak.
Naš sugovornik napravio je analogiju s narančom.
- To je kao da uzmete naranču pa režete njezinu koru od vrha prema dnu i želite ju poslagati u razini na papiru. Onda će vam dijelovi kore koji su pri vrhu, s jedne i druge strane, recimo na polovima, biti uži nego što su na sredini, dakle recimo Zemljinu ekvatoru. Stoga se taj dio koji je bliže polovima zapravo razvuče pa na kartama izgleda veći nego što u stvarnosti jest. Dakle, najveći nedostatak Mercatorove karte je da su područja uz ekvator, što onda obuhvaća Afriku, Južnu Ameriku i Australiju, bila prikazana s ispravnom površinom u odnosu na površinu sjevernog dijela Amerike ili Azije koja je precijenjena tim razvlačenjem pa je tako, primjerice, došlo do paradoksalne situacije da Grenland izgleda velik kao Afrika - pojasnio je Šišak.
Iako je motiv flamanskog kartografa bio posve praktične prirode kako bi pomorcima olakšao navigaciju, nakon teškog iskustva kolonijalizma afričke su zemlje počele Mercatorovu kartu svijeta gledati kroz političku prizmu. Kod karte Equal Eartha ključno je to da je riječ o projekciji jednakih površina. To znači da Australija, Afrika i Europa imaju međusobno proporcionalne površine.
- U UN-u je donesena takva politička odluka da bi se izašlo u susret državama koje su u tome dijelu svijeta zbog raznih povijesnih i društveno-ekonomskih okolnosti danas velikim dijelom zemlje u razvoju. Dakle, željelo se promijeniti percepciju površine koju taj dio svijeta ima. To, naravno, ne znači zapravo ništa novo u samom kartografskom smislu jer su ekvivalentne karte postojale i ranije. Ekvivalentna karta svijeta poput Equal Earth, što je potvrđeno u UN-u, postojala je i prije, samo se nije možda u tolikoj mjeri koristila u javnim dokumentima. No, danas u softverima koji se bave kartografskim prikazivanjem, a to su geografski informacijski sustavi, možete odabrati koju god projekciju želite - pojasnio je Šišak.
No, znači li UN-ova rezolucija da djeca u školama više neće gledati Mercatorovu kartu?
- To ovisi o izrađivačima atlasa, kako će se to uvesti kroz kurikulum geografije, što onda za sobom povlači puno toga jer morate ažurirati udžbenike i potrebne nastavne materijale. Ne vjerujem da će Mercatorova karta potpuno nestati jer ona je zapravo i dalje validna karta. Vjerujem da će se i dalje koristiti kao i ostale karte jer svaka od njih ima svoje dobre i loše strane - zaključio je Ivan Šišak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....