Umro slavni Craig Venter. Ismijavali su ga, a onda je zadao pljusku vojsci od 1000 istraživača

Craig Venter, slavni američki znanstvenik koji je 2000. godine prvi sekvencirao ljudski genom, ali i koji je 2010. stvorio prvi sintetički oblik života, preminuo je jučer u San Diegu u 80 godini, objavio je New York Times.

John Craig Venter rođen je 1946. godine u Salt Lake Cityju u vojničkoj obitelji. Odrastao je u San Franciscu, a škola ga nije osobito zanimala pa je umjesto da uči, većinu vremena provodio na jedrenju i surfanju. No, izrazito inteligentan, Venter je s lakoćom svladavao školske prepreke te se sredinom 1960- ih prijavio u mornaricu gdje je pohađao medicinski tečaj.

Onda mu se život izmijenio iz temelja. Razočarao se u ljubavi, a zatim odbio izvršiti naredbu časnika, zbog čega je završio na vojnom sudu. Poslan je u Vijetnam gdje je godinu dana radio kao bolničar u poljskoj bolnici u Da Nangu. Bilo je to traumatično iskustvo: oko njega su svakodnevno umirali vojnici, a i sam je jedva izbjegao smrt kada je raketa pala blizu njegove spavaonice. U svojoj autobiografiji “A Life Decoded” iz 2007. godine priznao je da je u Vijetnamu bio duboko depresivan te je odlučio počiniti samoubojstvo. Jednog jutra otišao je na plivanje s namjerom da se više ne vrati. „Koga vraga ja to činim, zapitao sam se i odlučio vratiti natrag kako bih nastavio život”, prisjetio se Venter u knjizi.

Prekretnica u znanostima o životu

Shvativši da je “život poklon” nakon povratka u SAD diplomirao je, a zatim doktorirao fiziologiju i medicinu na Sveučilištu California u San Diegu. Posvetio se znanstvenom radu, a sredinom osamdesetih zaposlio se na Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) gdje su tada počele pripreme za pokretanje projekta Ljudski genom, čiji je cilj bio očitati čovjekov genetski kod. No, početkom 1990-ih Venter je ogorčen napustio projekt i utemeljio svoj institut.

- Moj tim razvio je metodu koja omogućava vrlo brzo sekvencioniranje genoma, tzv. shotgun sequencing. No, u akademskoj zajednici nisu prihvatili moju metodu i nisam mogao dobiti državna sredstva za financiranje istraživanja - ispričao je Venter 2009. godine na konferenciji za novinare u Veneciji među kojima sam i ja bila.

Kada je 1995. godine prvi sekvencirao genom bakterije Haemophilus influenzae, pojavio se interes za njegovu metodu. Jedna tvrtka mu je 1998. godine dala 300 milijuna dolara kako bi sekvencirao ljudski genom brže od akademskih istraživača.

- Bio sam uvjeren da to možemo učiniti za tri godine, umjesto za 15 godina koliko je trebao trajati projekt Ljudski genom. No, trebalo nam je devet mjeseci - prisjetio se u Veneciji Venter povijesnih trenutaka iz travnja 2000. godine, kada je njegova bivša biotehnološka tvrtka Celera Genomics prva sekvencirala ljudski genom.

Bila je to pljuska vojsci više od 1000 akademskih istraživača koji su još od 1989. godine radili na projektu Ljudski genom. Pobijedio ih je znanstvenik čiju su metodu prezrivo ismijali. Sekvenciranje ljudskog genoma predstavlja veliku prekretnicu u znanostima o životu. Taj je pothvat pridonio je strelovitom razvoju tehnologije čitanja genetičke informacije: danas čovjekov genom možemo sekvencirati za nekoliko sati i to po cijeni manjoj od tisuću dolara.

Nije dočekao 80. rođendan

Zvjezdani trenuci koje je proživljavao, nakon što je u društvu tadašnjeg predsjednika Billa Clintona i svoga rivala Francisa Collinsa, voditelja projekta Ljudski genom, 2000. godine u Bijeloj kući predstavio nacrt “Knjige života”, nisu ga uspavali. Venter se okrenuo sintetičkoj biologiji, novom znanstvenom području koje ide za stvaranjem umjetnih mikroorganizama. Dugoročni cilj sintetičke biologije jest dizajniranje i stvaranje mikroorganizama prema potražnji što bi moglo biti osnova za mnoge primjene u industriji, od medicine do proizvodnje biokemikalija.

Craig Venter i Tanja Rudež na konfenciji o budućnosti znanosti u Veneciji 2009. godine

Osobni arhiv

S nobelovcem Hamiltonom Smithom Venter je 2003. godine kreirao sintetičku inačicu virusa phiX174 koji u prirodi napada životinje, ali ne i ljude. Zatim je 2006. godine osnovao Institut J. Craig Venter, neprofitnu organizaciju za istraživanja u sintetičkoj biologiji. Venterov tim 2010. godine predstavio je prvu sintetičku bakteriju Synthia. Znanstvenici doduše, nisu stvorili život iz nule, nego su koristili stanicu postojeće bakterije Mycoplasma capricolum kao primateljicu za genom koji je Venterov tim kreirao iz fragmenata DNK bakterije Mycoplasma mycodies. I to je privuklo golemu medijsku pozornost.

Nicolas Wade, poznati znanstveni novinar New York Timesa, opisao ga je kao osobu snažnog ega što je „postalo jasno kada se pokazalo da je anonimni donor čiji je genom sekvenciran bio sam Venter”. Zanimljivo je da je u Venter u svojoj tvrtki Human Longevity Inc. u La Jolli, koja koristi genomiku za traženje ranih znakova bolesti, 2016. godine otkrio da ima rak prostate. Rak je uspješno uklonjen i on se nastavio baviti se svoja dva velika interesa, znanošću i plovidbom jedrilicom.

U intervjuu za San Diego Union-Tribune prošle godine Venter je sebe opisao kao poluumirovljenika. Ipak, priznao je da ne namjerava napustiti znanost kako bi odjurio u avionu kojim je naučio letjeti tijekom pandemije. „Nekad sam govorio da je 70 godina sada kao 50. Sada kažem da je 100 kao 70“, rekao je Venter. Nažalost, nije dočekao svoj 80. rođendan u listopadu: nedavno je hospitaliziran zbog nuspojava liječenja raka te je preminuo u bolnici u San Diegu.