IZBOR

TJEDAN U ZNANOSTI TANJE RUDEŽ Zašto su ovogodišnje su Nobelove nagrade u sjeni velikog skandala što potresa Institut Karolinska u Stockholmu?

Kao i svake godine, prvi tjedan listopada u znanosti obilježile su Nobelove nagrade. U ponedjeljak smo tako saznali da je ovogodišnji dobitnik Nobela za medicinu Yoshinori Ohsumi, japanski stanični biolog i profesor na Tokijskom institutu za tehnologiju. Ohsumi je nagrađen za svoja otkrića na razumijevanju autofagije, jednog od zaštitnih mehanizama kojim se iz stanice uklanjaju štetni dijelovi. Autofagija ili samojedenje se aktivira kako bi se stanice zaštitile kada, primjerice, nemaju hranjivih tvari ili ih napadnu bakterije ili virusi te ako imaju oštećene organele. No, mutacije u genima koji reguliraju autofagiju mogu prouzročiti bolesti. Primjerice, poremećaji u autofagiji mogu dovesti do raka i nekih neuroloških oboljenja, kao što su Parkinsonova bolest i amiotrofična lateralna skleroza (ALS).

Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku su David J. Thouless, F. Duncan Haldane i J. Michael Kosterlitz za “teorijska otkrića topološke faze prijelaza i topoloških faza materije”. Ovogodišnji laureati otvorili su vrata nepoznatom svijetu gdje tvar može poprimiti čudna stanja. Koristili su napredne matematičke metode kako bi proučili neobične faze ili stanja tvari, kao što su supervodiči, supertekućine ili tanki magnetski filmovi .

Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju su Jean-Pierre Sauvage, J. Fraser Stoddart i Bernard Feringa za razvoj "molekularnih strojeva". Trojica laureata pioniri su nanotehnologije, (prefiks nano označava milijarditi dio metra) koja se zasniva na manipuliranju pojedinačnim atomima i molekulama. - Mislite o nanostrojevima, mikrorobotima. Mislite o sićušnim robotima koje će u budućnosti doktor injektirati u vaše vene, a oni će zatim tragati za stanicama raka ili će isporučiti lijekove – rekao je Bernard Feringa, profesor na Sveučilištu Groningen u Nizozemskoj. Uz zlatne medalje s likom Alfreda Nobela, laureati će dobiti i novčanu nagradu čija je vrijednost u svakoj kategoriji ove godine oko 930.000 dolara.

Ipak, ovogodišnje su Nobelove nagrade u sjeni velikog skandala što potresa Institut Karolinska u Stockholmu, glasovitu znanstveno-obrazovnu instituciju koja bira laureata iz medicine i fiziologije. Riječ je o slučaju donedavnog zaposlenika Instituta Karolinska, talijanskog kirurga Paola Macchiarinija (58), koji je dobio otkaz zbog lažiranja biografije.

Medijski susperstar Macchiarini slovio je kao jedan od pionira regenerativne medicine jer je prvi 2008. godine jednoj pacijentici transplantirao dušnik izrastao u laboratoriju iz njezinih matičnih stanica. Iako su njegovi kritičari upozoravali da je riječ o kontroverznoj proceduri koja čak nije iskušana ni na laboratorijskim životinjama, uslijedile su nove transplantacije dušnika.

Kada je na švedskoj televiziji lani prikazan film “Eksperimenti”, javnost je saznala da je šest od osam pacijenata, kojima je Macchiarini transplantirao sintetski dušnik, umrlo u mukama. Pokrenuta je istraga o njegovu znanstvenom radu koja je pokazala da je krivotvorio rezultate eksperimenata, baš kao i značajan dio svoje biografije. Švedski su tužitelji u lipnju objavili da kirurga istražuju zbog ubojstva iz nehaja. Skandal Macchiarini poljuljao je i reputaciju Nobelova povjerenstva čiji je bivši glavni tajnik Urban Lendahl bio među onima koji su se najviše zalagali da se talijanskog kirurga zaposli na Institutu Karolinska.

Ljudi nikad neće živjeti dulje od 115 godina, tvrdi dr. Jan Vijg, stručnjak za starenje s Medicinskog koledža Alberta Einsteina u New Yorku. Taj zaključak proizlazi iz njegove studije “Dokazi za ograničenje ljudskog vijeka”, objavljene u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Zahvaljujući medicinskom napretku i javnom zdravstvu, prosječni životni vijek na Zapadu u posljednjih se 160 godina produljio za 40 godina, a sada raste tempom od tri mjeseca na godinu. Također, od 1970-ih rastao je i maksimalni životni vijek, što pokazuju podaci o rastućoj populaciji 100-godišnjaka na Zapadu.

- Demografi i biolozi tvrde kako nema razloga misliti da se nazire kraj u porastu maksimalnog životnog vijeka. No, naši podaci pokazuju da smo taj limit dosegnuli 1990-ih - rekao je Vijg koji je sa suradnikom analizirao podatke iz četrdesetak zemalja uključenih u Bazu o ljudskom mortalitetu.

Jan Vijg smatra da vjerojatno nitko neće dostići rekord Francuskinje Jeanne Calment koja je umrla 1997. navršivši 122 godine i 164 dana.

Prof. Dimitri Krainc sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, svjetski uspješan bivši student Medicinskog fakulteta u Zagrebu, ovogodišnji je dobitnik ugledne američke nagrade Javits za svoja istraživanja Parkinsonove bolesti. Nagradu Javits dodjeljuje američki Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar istaknutim znanstvenicima koji su došli do važnih otkrića na području neuroloških znanosti. Nagradu je 1983. godine utemeljio američki Kongres u čast senatora Jacoba Javitsa iz New Yorka koji je bolovao od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) i bio veliki pobornik istraživanja neuroloških oboljenja. Predstojnik.

Dimitri Krainc (51) osnovnu je i srednju školu završio u Sloveniji, a Medicinski fakultet (MF) u Zagrebu. Nakon diplome otišao je na znanstveno usavršavanje na prestižni Harvard i u Massachusetts General Hospital gdje je završio i specijalzaciju iz neurologije. U jesen 2003. vratio se u Hrvatsku. Tada je postao predstojnik Neurološke klinike KBC-a Zagreb i profesor na Medicinskom fakultetu. Bio je i voditelj Centra za funkcionalnu genomiku, koji je bio zajednički projekt KBC-a i MF-a. No, njegov povratak u Hrvatsku bio je neuspješan pa se vratio u Ameriku. Nakon više od dva desetljeća rada na Harvardu, 2013. godine prešao je na Northwestern University gdje je predstojnik Klinike za neurologiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:09