Porast temperature na Zemlji već je toliki da se u određenim područjima stvaraju uvjeti koje ljudsko tijelo ne može preživjeti, a od toplinskih valova umrlo je već nekoliko tisuća ljudi, ako ne i više. Zaključci su to nove studije koja je pokazala da su ljudi znatno osjetljiviji na porast temperature nego se prije mislilo.
Za potrebe ove studije, znanstvenici su ispitali šest ekstremnih toplinskih valova između 2003. i 2024. i ustanovili da kombinacija visoke temperature i visoke vlažnosti te smanjene sposobnosti tijela da se ohladi može biti pogubna za starije osobe.
Dosad se mislilo da ljudsko tijelo može preživjeti šest sati izloženosti temperaturi vlažnog termometra od 35°C. Temperatura vlažnog termometra je mjera koja pokazuje koliko se zrak može ohladiti isparavanjem vode. Drugim riječima, ona govori koliko učinkovito znoj (ili voda općenito) može ohladiti neku površinu. Dakle, ako je temperatura 35 °C i suho je, tijelo se može hladiti. No ako je temperatura 35 °C i vrlo je vlažno, znoj ne hlapi i dolazi do pregrijavanja.
Takve situacije na Zemlji su općenito jako rijetke, no u posljednje ih je vrijeme sve više.
Posebno brine što je tijekom toplinskih valova u Meki (Saudijska Arabija, 2024.), Bangkoku (Tajland, 2024.), Phoenixu (Sjedinjene Američke Države, 2023.), Mount Isi (Australija, 2019.), Larkani (Pakistan, 2015.) i Sevilli (Španjolska, 2003.) od vrućine umrlo tisuće ljudi, iako se temperatura nije niti približila toj granici vlažnog termometra od 35 stupnjeva.
Kako bi objasnili što se dogodilo, znanstvenici su primijenili novi model ljudskog preživljavanja koji uzima u obzir sposobnost tijela da funkcionira i ostane ohlađeno ovisno o dobi. Otkrili su da je tijekom svih šest događaja postojalo razdoblje u kojem starije osobe nisu odmah mogle pronaći hlad te su predugo bile izložene ekstremnoj vrućini što je dovelo do njihove smrti.
Profesorica Sarah Perkins-Kirkpatrick, glavna autorica studije na Australskom nacionalnom sveučilištu, rekla je da su rezultati šokantni.
‘Moja prva pomisao bila je: ‘Oh, strašno! Stvarno nisam očekivala da ću to vidjeti, pogotovo kada zumirate pojedinačne gradove‘, rekla je. ‘Ako se to događa već sada, što onda donosi budućnost koja je dva ili tri stupnja toplija?‘
Dulji i jači toplinski valovi
Klimatske studije pokazuju da toplinski valovi diljem svijeta traju dulje i intenzivniji su.
‘Dosad smo toplinske valove definirali samo prema temperaturi. To je bilo dijelom zbog toga što smo samo te podatke imali. No pomoću ovog modela u koji smo uračunali i sposobnost tijela da se ohladi, moći ćemo puno bolje shvatiti kako ti događaji mogu biti smrtonosni‘, kazala je Perkins-Kirkpatrick, inače klimatologinja i stručnjakinja za ekstremne vrućine.
Studija je tražila samo razdoblja u kojima je smrtonosni toplinski udar bio vjerojatan ako je osoba bila izložena vrućini šest sati, a također je pretpostavila da ljudi dočekuju vrućinu s normalnom tjelesnom temperaturom.
Svih šest toplinskih valova uključivalo je razdoblja koja osobe starije od 65 godina ne bi preživjele ako bi ostale vani na jakom suncu.
No toplinski valovi u Larkani i Phoenixu uključivali su razdoblja koja starije osobe ne bi preživjele čak i da su pronašle hlad. Štoviše, toplinski val u Larkani uključivao je razdoblje koje bi bilo smrtonosno čak i za mlade osobe u dobi od 18 do 35 godina na izravnom suncu.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, sugerira da su smrtni slučajevi od vrućine, posebno u područjima u razvoju i gusto naseljenim područjima, ‘nesumnjivo i ozbiljno nedovoljno prijavljeni‘, napisali su Perkins-Kirkpatrick i kolege.
Također, rezultati su pokazali da su ‘smrtonosni uvjeti već doveli stotine milijuna ljudi u ozbiljnu opasnost‘.
Perkins-Kirkpatrick je rekla da su se prije razvoja modela znanstvenici obično oslanjali na statističku analizu kako bi razumjeli vjerojatni broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim toplinskom uvjetima.
‘Rizik u budućnosti puno je veći nego što smo mislili‘
Profesor Ollie Jay, koautor studije i ravnatelj Istraživačkog centra za toplinu i zdravlje Sveučilišta u Sydneyju, rekao je: ‘Uvjeti koji ugrožavaju ljudske živote već su prisutni, a rizik u budućnosti gotovo je sigurno puno veći nego što smo prije mislili.‘
Jedini način da ljudsko tijelo samostalno održi temperaturu unutar sigurnih granica jest znojenje.
No, kada se visoke temperature i vlažnost kombiniraju, to smanjuje isparavanje znoja i, ako se ne kontrolira, može uzrokovati toplinski udar. Starije osobe su posebno ranjive jer im je smanjena sposobnost znojenja, posebno ako su starije od 75 godina.
Profesor Steve Sherwood, klimatolog sa Sveučilišta New South Wales, ranije je proveo istraživanje koje je pomoglo u utvrđivanju teorijskih granica ljudske temperature.
‘Noviji rad preciznije utvrđuje gdje su stvarne granice. Činjenica da smo tako blizu fizioloških granica znači da je ublažavanje viših temperatura ključno kako bi ljudi i dalje mogli živjeti na najtoplijim i najvlažnijim mjestima, uključujući neke dijelove Australije i veći dio tropa, ali posebno u Indiji i na Bliskom istoku‘, kazao je Sherwood.
‘Veliki dio svjetske populacije živi na tim mjestima. Ako nastave rasti, visoke temperature u kombinaciji s vlagom će im stvarno naštetiti, čak i ako uspijemo upravljati kišom, sušom, olujama i porastoma razine mora.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....