Porasta koncentracije stroncija-90 u okolišu nema. U javnosti je stvoren privid da ga ima zato što su javno dostupni podaci o monitoringu radioaktivnosti u okolišu iščitavani parcijalno, poručuju iz Instituta za medicinu i medicinu rada (IMI).
Podsjetimo, prije nekoliko dana portal Index objavio je kako je u površinskom sloju tla na mjernoj točki u Gospiću prošle godine zabilježena gotovo 11 puta veća koncentracija radioaktivnog stroncija-90 (Sr-90) po četvornom metru nego 2023. godine. Index se pritom pozvao na redoviti godišnji izvještaj IMI-ja objavljen na stranicama MUP-a.
Te 2023. razina Sr-90 u Gospiću je iznosila 24,5 bekerela po četvornom metru, 2024. godine 168, a lani 260 bekerela po četvornom metru. "Te vrijednosti površinske aktivnosti Sr-90 stvaraju privid kontinuiranog porasta. Pritom je zanemarena činjenica da je taj porast bio u granicama višegodišnjih fluktuacija izmjerenih vrijednosti. Te fluktuacije posljedica su činjenice da se radi o niskim aktivnostima, na granici detekcije, te okolišnim uzorcima, u kojima koncentracije svih tvari, pa i Sr-90, variraju u prostoru čak i ako se uzorkovanje uvijek vrši unutar površine od oko jednog četvornog metra na istoj lokaciji", poručuju iz Zavoda za zaštitu zračenja IMI-ja.
Sr-90 je radioaktivni izotop kemijskog elementa stroncija, srebrnastobijelog metala. Nastaje kao sporedni proizvod fisije, odnosno cijepanja atomskih jezgara, u nuklearnim reaktorima ili pri eksplozijama nuklearnog oružja.
28 godina za poluraspad
"U javnosti su se pojavile i interpretacije da se Sr-90 odjednom pojavio u Gospiću, što nije istina. Ima ga i u Gospiću i u ostatku Hrvatske još od 1986. godine, kad je došao iz Černobila. Raspada se sporo. Njegovo vrijeme poluraspada je 28,8 godina, što znači da mu nakon tog vremena aktivnost i količina padaju na polovicu početne. Budući da se nesreća u Černobilu dogodila prije 40 godina, u Hrvatskoj još ima otprilike 38 posto količine koja je početno bila deponirana", pojašnjavaju u IMI-ju.
Mjerna točka Zavoda za zaštitu od zračenja IMI-ja u Gospiću nalazi se oko 7,6 kilometara jugozapadno od PPK Velebit, gdje se nalazi ilegalno odlagalište s 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada. Dosad nema dokaza koji bi potvrdili vezu između tih dviju lokacija. No, glavni državni inspektor Tonči Glavinić izjavio je u četvrtak da Državni inspektorat provodi inspekcijski nadzor na tom području. - U tom dijelu koji se odnosi na Gospić, u ovom trenutku vam mogu reći da se provodi inspekcijski nadzor i po zaprimanju izvješća moći ću više komunicirati - rekao je Glavinić novinarima.
Stručnjaci naglašavaju kako su radioaktivne tvari prisutne u okolišu oduvijek. Postoje prirodni radionuklidi, uz koje je život na Zemlji evoluirao, i antropogeni radionuklidi, dakle oni koje je proizveo čovjek. Antropogeni radionuklidi privlače pozornost u smislu zdravstvenih i ekoloških učinaka iz jednostavnog razloga što predstavljaju dodatno opterećenje na ono što već postoji u prirodi.
"Sr-90 emitira samo beta čestice, za koje je koža učinkovit štit i sprečava ozračenje tkiva od strane vanjskog izvora. Za razliku od Sr-90, neki dugoživući proizvodi fisije uranija-235, kao što je cezij-137, emitiraju i gama-zrake, koje mogu ući u tijelo kroz kožu te izazivati oštećenja. Dakle, Sr-90 opasan je po zdravlje samo ako je u tijelu, unesen hranom, pićem ili zrakom, jer nema kože da štiti organe", poručuju iz IMI-ja.
Potpuno neopasno
Kako bi čitateljima dočarali brojke izmjerene u Gospiću, u IMI-ju su napravili slikovitu usporedbu. "Zakonska regulativa postavlja kao gornju granicu ispravnosti hrane 125 bekerela po kilogramu za mlijeko i mliječne proizvode te 750 bekerela po kilogramu za ostalu hranu. Površinska koncentracija aktivnosti, u bekerelima po četvornom metru, ustvari se računa iz masene koncentracije aktivnosti u bekerelima po kilogramu koja se mjeri. Na primjer, vrijednost od 260 bekerela po četvornom metru iz 2025. godine odgovara četiri bekerela po kilogramu. To znači da bi se dozvoljena granica od 750 bekerela po kilogramu dosegnula kad bi netko pojeo preko 180 kg te zemlje. Ako samo hodaš po tom tlu, neće ti se dogoditi baš ništa, jer beta čestice ne mogu ući u tijelo kroz kožu", naglašavaju stručnjaci IMI-ja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....