Čak 95 posto Europe zabilježilo je u 2025. godini iznadprosječne godišnje temperature, pri čemu su Velika Britanija, Norveška i Island imali najtopliju godinu u povijesti mjerenja temperature zraka, navodi se u Izvješću o stanju klime u Europi 2025. (ESOTC) koje su izradili Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Izvješće se bazira na studijama oko 100 znanstvenika i pruža sveobuhvatan pregled ključnih promjena klimatskih pokazatelja za Europu. Znanstvenici su tako spoznali da su temperature u Europi od sredine 1990-ih rasle za 0,56 Celzijevih stupnjeva po desetljeću.
- Od 1980. godine Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je čini kontinentom koji se najbrže zagrijava - rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo na brifingu za novinare. - Toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji. A 2025. godine vidjeli smo dugotrajne toplinske valove od Mediterana do Arktičkog kruga - dodala je Saulo.
Subarktička Finska, Norveška i Švedska, odnosno regija nazvana Fenoskandijom, iskusila je u srpnju prošle godine toplinski val koji je trajao čak tri tjedna, s temperaturama koje su dosezale 30 Celzijevih stupnjeva unutar Arktičkog kruga. Vrhunac od 34,9 Celzijevih stupnjeva izmjeren je u mjestu Frosta u Norveškoj. Nadalje, Svalbard, otočje u Arktičkom moru na pola puta između Norveške i Sjevernog pola, zagrijavao se tri-četiri puta brže od prosječne europske stope, navodi se u izvješću.
U Turskoj su temperature u srpnju prvi put dosegle 50 Celzijevih stupnjeva, dok je 85 posto grčkog stanovništva bilo pogođeno ekstremnim temperaturama blizu ili iznad 40 Celzijevih stupnjeva. Veliki dijelovi zapadne i južne Europe pogođeni su dvama jakim toplinskim valovima u lipnju, uključujući veći dio Španjolske, Portugala, Francuske i južnih dijelova Velike Britanije. Treći veliki toplinski val pogodio je Portugal, Španjolsku i Francusku u kolovozu.
Unatoč hladnoći u Europi, veljača 2026. peta najtoplija u povijesti mjerenja
Španjolska je imala najtoplije ljeto otkako od 1961. godine kontinuirano mjeri temperaturu zraka. K tome, toplinski valovi, koji su pogodili i susjedni Portugal, potaknuli su razorne šumske požare diljem Pirenejskog poluotoka tijekom srpnja i kolovoza. Diljem Europe šumski požari su spalili rekordnih 1,034.550 hektara, a u izvješću se upozorava da će se prijetnje šumskim požarima vjerojatno povećati u svim regijama Europe.
Učestali toplinski valovi utječu na bioraznolikost, posebno na livade morske trave u Sredozemlju koje djeluju kao prirodne morske barijere i osjetljive su na visoke temperature. - To su žarišta bioraznolikosti u kojima žive tisuće riba po hektaru i ključna su staništa za razmnožavanje - rekla je Claire Scannell, jedna od autorica izvješća i glavna meteorologinja u irskoj meteorološkoj službi.
Dok se područja s iznadprosječnim temperaturama sve veća, dijelovi Europe koji imaju zimske dane s temperaturama ispod nule se sužavaju. Iznadprosječna temperatura i ispodprosječne oborine dovele su do značajnog gubitka snježnog i ledenog pokrivača. U ožujku 2025. područje prekriveno snijegom u Europi bilo je oko 1,32 milijuna četvornih kilometara, odnosno 31 posto ispod prosjeka. Island je lani doživio drugo najveće topljenje leda u povijesti, dok je grenlandski ledeni pokrov izgubio 139 gigatona leda i podigao globalnu razinu mora za gotovo pola milimetra.
Izvješće sadrži i neke pozitivne vijesti. Primjerice, treću godinu zaredom obnovljivi izvori energije proizveli su više električne energije u Europi nego fosilna goriva, što čini 46,4 posto proizvodnje energije na kontinentu. Doprinos solarne energije dosegao je rekordnih 12,5 posto. - Ali to nije dovoljno. Moramo ubrzati. Moramo raditi na prelasku s fosilnih goriva - rekao je Dušan Črenek, glavni savjetnik za digitalnu zelenu tranziciju u Glavnoj upravi za klimu Europske komisije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....