Drevni Egipćani pokušavali su razumjeti i liječiti rak prije više od 4000 godina, vjeruju znanstvenici.
Istraživači su pronašli tragove rezova na lubanji oko velike lezije za koju se smatra da je uzrokovana kancerogenom izraslinom.
Također su pronašli 30 manjih lezija po lubanji, što sugerira da se rak širio.
Lubanja je pripadala muškarcu koji je imao oko 30 do 35 godina kada je umro, rekli su istraživači.
Istraživači navode da su rezovi vjerojatno napravljeni oštrim predmetom, što sugerira da su drevni Egipćani možda pokušali operirati tumor.
"Kada smo prvi put promatrali rezove pod mikroskopom, nismo mogli vjerovati što je pred nama", rekla je Tatiana Tondini, istraživačica sa Sveučilišta u Tubingenu u Njemačkoj
No Edgard Camaros, paleopatolog sa Sveučilišta Santiago de Compostela u Španjolskoj, rekao je da bi kirurški rezovi mogli biti rezultat medicinske autopsije kako bi se saznalo više o bolesti nakon smrti.
"Obje mogućnosti otkrivaju kiruršku intervenciju blisko povezanu s tumorima - i to je nevjerojatno", rekao je. "Ovo otkriće jedinstven je dokaz kako se drevna egipatska medicina pokušala nositi s rakom ili ga istražiti prije više od 4000 godina. "Ovo je izvanredna nova perspektiva u našem razumijevanju povijesti medicine", kaže.
Prema navodima istraživačkog tima, njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Medicine, sugerira da, iako se rak često smatra bolešću koju je uzrokovao čovjek okolišnim čimbenicima kao što su zagađenje i prehrana, bolest je također pogađala drevne civilizacije.
Camaros, glavni autor studije, rekao je: "Istina je da se rak doživljava kao moderna bolest, uglavnom povezana sa zapadnjačkim navikama i karcenogenima iz okoliša. Međutim, rak je s nama od samog početka, na mnoge načine. Čak su i dinosauri patili od raka."
Drevni Egipćani bili su poznati kao vrlo vješti u medicini te su imali napredno znanje o anatomiji i kirurgiji.
Dokazi upućuju na to da su mogli identificirati, opisati i liječiti rane, bolesti i prijelome te stavljati zubne plombe.
Ali rak je još uvijek bio granica medicinskog znanja, rekli su istraživači.
Također su analizirali još jednu lubanju staru više od 2000 godina, koja je pripadala ženi koja je možda bila starija od 50 godina.
Ovo je otkrilo veliku leziju u skladu s kanceroznim tumorom koji je uništio kost, prema timu.
Znamo da je to bio rak na temelju karakteristika lezija na tim kostima, koje su uglavnom povezane sa stvaranjem i uništavanjem kostiju, kazao je Camaros. "Prilikom analize koštanih struktura s mikro-CT skenom iznutra, pronašli smo vrlo jasne kancerogene karakteristike."
Obje lubanje potječu iz Duckworth zbirke Sveučilišta u Cambridgeu, u kojoj se nalazi jedna od najvećih zbirki ljudskih ostataka u Velikoj Britaniji.