SVAĐA ZNANSTVENIKA

Štagljar napao Lauca na Fejsu: FAKAT pričaš nebuloze!; Stigao odgovor: Sve je izvučeno iz konteksta

Igor Štagljar, Gordan Lauc
 Zoran Kusalo/Cropix, Sandra Šimunović/Cropix
U svađu se uključio niz građana, a mnogi su stali na Štagljarovu stranu, vidi se na društvenim mrežama

Molekularni biolog i član Vladina Znanstvenog savjeta Gordan Lauc izazvao je u ponedjeljak srdžbu dijela kolega svojim statusom koji je objavio na društvenoj mreži Facebook.

- U zadnje vrijeme sve je više naslova u medijima koji najavljuju lockdown u Hrvatskoj, zatvaranje škola, policijski sat i ne znam što sve ne. Nema nikakve dvojbe da je u Hrvatskoj stanje teško i da imamo jako puno zaraženih ljudi. Imamo i puno hospitaliziranih ljudi. Nažalost danas smo prešli i brojku od 30 umrlih na dan, a nažalost svi ti brojevi će i dalje rasti. Broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih ljudi raste i u drugim zemljama i sve zemlje poduzimaju mjere kojima žele te brojeve smanjiti. Poduzima ih i Hrvatska. I čini se da te mjere daju efekta jer epidemija usporava. Osobno me jako veseli što i u Hrvatskoj vidimo jednako snažno usporavanje panedemije kao i u nekim drugim zemljama koje imaju puno strože mjere. To je možda zbog toga što se ljudi u Hrvatskoj puno odgovornije ponašaju, možda zbog toga što imamo više ljudi koji su postali imuni tijekom ljeta pa sada usporavaju širenje pandemije, ili je možda u Hrvatskoj vrijeme nešto ljepše. U svakom slučaju čini se da su mjere koje su sada na snazi dovoljne (i to bez onih uvedenih prošli tjedan, jer one još nisu mogle početi djelovati) i potrebe za njihovo daljnje poštravanje u ovom trenutku nema. Naravno trend se može i promijeniti, no uz stope prokuženosti koje imamo danas za očekivati je da će se epidemija i dalje sve sporije širiti - napisao je Lauc na Facebooku.

Dodao je da je "prerano za opuštanje".

- U Hrvatskoj je jako puno zaraženih. U Zagrebu negdje između 5 i 10% ukupne populacije. To je tako već neko vrijeme i vjerojatno će ostati na toj razini još koji tjedan. Bolnice koje su bile na granici raspada sustava i prije pandemije su jako preopterećene i sustav održavaju samo nadljudski napori liječnika i medicinskih sestara. Najjači udar na bolnice tek dolazi. Hospitalizacije kasne za brojem novih slučajeva i oni koji su se zarazili zadnjih tjedan dana još nisu razvili teške simptome bolesti. Pomozimo našim zdravstvenim radnicima na način da se pokušamo ne zaraziti sada, kako se za nekoliko tjedana oni ne bi morali brinuti i za nas. Izbjegavajte kontakt s drugim ljudima. U zimskom periodu širenje aerosolom je dominantni oblik širenja. Zamislite to kao dim cigarete koji se širi i ostaje u zraku i nakon što cigareta izgori. No nije isto hoćemo li udahnuti 1, 10, 1000 ili milijun čestica virusa. Zbog toga je rizik na otvorenom mali, a često prozračivanje najbolja mjera zaštite. Srećom trenutno nije previše hladno, pa ne moramo jako brinuti o efektu prozračivanja na sušenje zraka. Za svaki slučaj pazite da si ne osušite sluznice jer su one vaša prva linija obrane od virusa. Pijuckajte nekakav čaj (nikako zašećerena slatka pića, jer ona dugoročno ubijaju puno više ljudi od korone), sprejajte izotoničnu otopinu u nos, ovlažujte zrak. Zatvoreni prostori su najveći rizik, posebice oni u kojima je visoka razina buke, pa se ljudi moraju nadvikivati i izbacivati puno veće količine virusa u zrak - napisao je.

Jedan od komentatora ustvrdio je kako bi strože mjere mogle dovesti do manje smrtnih slučajeva.

- Može se i ovako dalje, naravno, no uvijek će ostat pitanje koliko se života moglo spasiti da se išlo sa strožim mjerama - napisao je.

. Ako želite samo imati minimalan broj mrtvih, onda treba pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 populacije, uglavnom starijih i bolesnih. Već sada znamo da će dugoročno gledan ukupan broj mrtvih koji će biti posljedica mjera za suzbijanje koronavirusa značajno nadmašiti broj ljudi koji će te mjere spasiti. Što strože mjere, to će više ljudi zbog njih umrijeti. Računica je tu vrlo jednostavna i ne ide u prilog strožijih mjera - odgovorio mu je Lauc.

U raspravu se uključio i hrvatsko-kanadski znanstvenik, također molekularni biolog, Igor Štagljar koji se na Lauca žestoko obrušio.

- Gordan Lauc, već duže vremena šutim, ali FAKAT pričaš nebuloze, jer je očito je da zagovaraš nesuvislu strategiju da ova pandemija "ubije" starije i imunokompromitirane. Nadalje, već nekoliko mjeseci svakodnevno komentiraš stvari koje nisu u tvojoj domeni posla. Daj nam please radije malo reci o važnosti glikana nego da pišeš ovakve gluposti. Fakat si pretjerao! I, toplo se nadam da u tvom krugu obitelji i prijatelja više nemas starih i onemoćalih. Pozdravi iz Toronta - komentirao je.

Lauc se kasnije oglasio novim statusom, u kojem je naveo da je sve izvučeno iz konteksta.

- Koliko vidim jedan moj odgovor na komentar na društvenim mrežama završio je i u novinama pa očito moram sve još jednom pojasniti. Žao mi je zbog tog nepreciznog i nedorečenog odgovora na komentar na FB, no to je doista nešto u što ne mogu ulagati puno vremena. Pročitan izvan konteksta ovaj odgovor doista može zvučati ružno, što sad neki i iskorištavaju.

Dakle u situaciji kada netko pita “koliko bi se života moglo spasiti da se išlo strožim mjerama” ja odgovaram da “ako želi SAMO minimalan broj mrtvih, onda…”. Ono što sam podrazumijevao (a kad je izvađeno iz konteksta se ne vidi) je cijeli post na koji je bio napisan taj komentar a tamo je pisalo sljedeće:

“No još je puno prerano za opuštanje. U Hrvatskoj je jako puno zaraženih. U Zagrebu negdje između 5 i 10% ukupne populacije. To je tako već neko vrijeme i vjerojatno će ostati na toj razini još koji tjedan. Bolnice koje su bile na granici raspada sustava i prije pandemije su jako preopterećene i sustav održavaju samo nadljudski napori liječnika i medicinskih sestara. Najjači udar na bolnice tek dolazi. Hospitalizacije kasne za brojem novih slučajeva i oni koji su se zarazili zadnjih tjedan dana još nisu razvili teške simptome bolesti. Pomozimo našim zdravstvenim radnicima na način da se pokušamo ne zaraziti sada, kako se za nekoliko tjedana oni ne bi morali brinuti i za nas. Izbjegavajte kontakt s drugim ljudima. U zimskom periodu širenje aerosolom je dominantni oblik širenja. Zamislite to kao dim cigarete koji se širi i ostaje u zraku i nakon što cigareta izgori. No nije isto hoćemo li udahnuti 1, 10, 1000 ili milijun čestica virusa. Zbog toga je rizik na otvorenom mali, a često prozračivanje najbolja mjera zaštite. Srećom trenutno nije previše hladno, pa ne moramo jako brinuti o efektu prozračivanja na sušenje zraka. Za svaki slučaj pazite da si ne osušite sluznice jer su one vaša prva linija obrane od virusa. Pijuckajte nekakav čaj (nikako zašećerena slatka pića, jer ona dugoročno ubijaju puno više ljudi od korone), sprejajte izotoničnu otopinu u nos, ovlažujte zrak. Zatvoreni prostori su najveći rizik, posebice oni u kojima je visoka razina buke, pa se ljudi moraju nadvikivati i izbacivati puno veće količine virusa u zrak."

Dakle uopće nije sporno da se zalažem da se pretjerani rast ne dogodi i da je važno je usporiti rast epidemije balansiranim mjerama, ali opet ne predrastičnim jer bi to inače izazvalo i kratkoročne i dugoročne negativne posljedice koje u odgovoru sumariziram njihovom krajnjim posljedicama tj "smrtima".

Dakle, treba naći optimalan balans, osobito sada kada znamo da su zemlje, koje su išle u strogi lockdown, imale silovit drugi val kao primjerice Češka (imala je stroge mjere usred ljeta) ili Argentina koja je također imala lockdown, a sada je po broju umrlih dostigla Brazil koji nije nikada imao lockdown. Znači, optimum nije lako naći ali je naša odgovornost da klatno ne ide niti u jedan ekstrem. U svom prethodnom postu sam se previše sažeto izrazio i žao mi je ako sam stoga nepotrebno uznemirio duhove. Bešćutan sigurno nisam, itekako mi jee stalo do toga da spasimo što više života, te u to ulažem jako puno svog vremena i truda posljednjih nekoliok mjeseci.

Od sada na dalje više neću odgovarati na komentare na društvenim mrežama, jer tu doista ima puno nepreciznosti koje se onda izvlače i zloupotrebljavaju u medijima što me iznimno žalosti. Volio bih da ljudi mogu izvuči u ovim teškim vremenima više pozitive iz sebe, to bi nam svima pomoglo, zaključio je Lauc.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:34