Znanstvenici su otkrili da ljudska bića stare na molekularnoj razini u dva ubrzana naleta – prvi u dobi od 44 godine, a zatim ponovno u dobi od 60 godina, piše CNN.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Aging, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford i Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru pratili su 108 sudionika tijekom nekoliko godina kako bi promatrali promjene starenja u njihovim molekulama - RNK, proteinima i mikrobiomima sudionika.
Znanstvenici su otkrili da se ljudsko starenje ne događa postupno, linearno. Umjesto toga, većina molekula koje su proučavali pokazala je ubrzane, nelinearne promjene u dobi od 44 i 60 godina.
Xiaotao Shen, asistent profesora medicine mikrobioma na Tehnološkom sveučilištu Nanyang i prvi autor studije, rekao je za CNN da rezultati pokazuju da "ne starimo postupno". Neke točke u vremenu posebno su važne za naše starenje i zdravlje, dodao je.
‘Na primjer, sposobnost metaboliziranja kofeina osjetno se smanjuje – prvi put oko 40. godine, a ponovno oko 60. Komponente uključene u metabolizam alkohola također se smanjuju, osobito oko 40. godine‘, rekao je za CNN Michael Snyder, predstojnik odjela za genetiku na Stanfordu i autor studije, misleći na dva vala starenja.
Snyder je dodao da, anegdotalno, "ljudi često dobivaju ozljede mišića i vide kako im se nakupljanje masnoće povećava u četrdesetima (povezano s metabolizmom lipida), a definitivno sarkopenija (gubitak mišića) pogađa ljude u 60-ima - ovo je vrlo velika stvar."
Obje dobne skupine doživjele su promjene u proteinima koji drže tkiva zajedno, što vjerojatno pomaže u objašnjenju kožnih, mišićnih i kardiovaskularnih promjena, dodao je.
Rizici od bolesti također rastu brže, osobito nakon 60. godine života. Studija je pokazala da su ljudi od 60 ili više godina osjetljiviji na kardiovaskularne poremećaje, probleme s bubrezima i dijabetes tipa 2.
Pronalaženje obrazaca poput ovih može pomoći u dijagnozi i prevenciji bolesti, prema studiji, koja je također identificirala "klinički djelotvorne markere" koji se mogu koristiti za poboljšanje upravljanja zdravstvenom skrbi i dobrobiti stanovništva koje stari.
Studija se usredotočila na sudionike u dobi od 25 do 75 godina u prosjeku gotovo dvije godine. Svi sudionici živjeli su u Kaliforniji, bili su zdravi i dolazili su iz različitih etničkih zajednica. Svakih tri do šest mjeseci uzimani su im uzorci krvi, stolice, kože te brisevi nosa i usne šupljine.
Budući da se ubrzano starenje kod žena moglo pripisati menopauzi (koja je obično između 45. i 55. godine), istraživači su proveli analizu na zasebnim skupovima podataka za muškarce i žene. Na njihovo iznenađenje, otkrili su da su rezultati slični - što sugerira da bi prijelazna točka oko 55 mogla biti uobičajena pojava za oba spola.
Prethodno istraživanje koje su proveli istraživači iz Njemačke i Sjedinjenih Država pokazalo je da postoji još jedan "val" starenja oko 75. godine, ali najnovije istraživanje nije uspjelo potvrditi te nalaze zbog ograničenog raspona godina skupine u ispitivanju, Shen je rekao za CNN.
Istraživači savjetuju osobama koje se približavaju spomenutoj dobi života da promijene način života, uz pijenje manje alkohola i više vježbanja.
Snyder je savjetovao ljudima koji se približavaju šezdesetima da pripaze na unos ugljikohidrata i piju puno vode kako bi pomogli u radu bubrega.
“Pažljivije se brinite o sebi u određenim vremenskim točkama tijekom svog životnog vijeka”, savjetovao je Shen, piše CNN.